Okrugli stol na temu ‘Kako građani sudjeluju u odlučivanju? Participativno budžetiranje i drugi primjeri iz Hrvatske’ održan je u Hrvatskom saboru. Organizirali su ga saborski Odbor za financiranje i državni proračun i Odbor za lokalnu i područnu regionalnu samoupravu u suradnji s GONG-om i u okviru GONG-ovog projekta ‘Pazi(n) proračun!’.
Predstavljeni su i rezultati istraživanja za 2014. godinu, a izdvajamo neke zanimljivosti. Rijeka je najtransparentniji hrvatski grad, a Split je na toj ljestvici na 26. mjestu. Rijeka je ‘izrazito transparentna’, a Split samo ‘transparentan’. Od dalmatinskih gradova i općina najbolje su trećeplasirane Vodice, te Šibenik, koji je na 11. mjestu također zaslužio epitet izrazito transparentne jedinice.
Sinj je na 28. mjestu, Omiš na 33., Kaštela na 52., Zadar na 55., Makarska na 70., Knin 108. itd… Od većih gradova u Dalmaciji, vrijedi izdvojiti Dubrovnik koji je na poražavajućem 172. mjestu, te je zaslužio opasku ‘netransparentan’, kao i Trogir koji je odmah ispod njega. Za Imotski nam je poznato da je netransparentan ali nas je ipak neugodno iznenadilo da se naš grad nalazi na čak 361. mjestu kao ‘izrazito netransparentni’.
Kad su županije u pitanju, Varaždinska je najbolja, a od dalmatinskih Šibensko-kninska je na 7. mjestu, iza nje je Zadarska, a Splitsko-dalmatinska zauzima 10. poziciju. Sve dalmatinske županije su ‘transparentne’, osim Dubrovačko-neretvanske koja je pri dnu ljestvice. Na 17. je mjestu u skupini netransparentnih županija.
izvor: dalmatinskiportal.hr