Kazne zbog otvorenih prozora na automobilu

policijaPrometnici su počeli pisati prekršajne naloge na regularnim parkiralištima, kontroliraju jeste li osigurali vozilo. Niste, ako ostavite prozor iti malo otvorenim i to će vas koštati 300 kuna. Po Zakonu o sigurnosti prometa na cestama ravna tisućica je kazna ako – ne očistite blato s kotača.
Nemojte se šokirati i dopustiti da vas zdravlje izda u, recimo, trenutku povratka iz šopinga u omiljenom trgovačkom centru ili kvartu, kad za brisačem pronađete obavijest o počinjenom prekršaju.

Takva bizarnost odigrala se u Zagrebu, ispred Arena Centra, gdje je kaznu vrijednu 300 kuna dobila obitelj zbog – otvorenog prozora?! I to namjerno ostavljenog otvorenim, dva-tri centimetra. Da, tako je, i što je najluđe, u Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, čl. 88, stavak 1. uredno stoji: “prije nego što napusti vozilo, vozač je dužan poduzeti sve mjere kojima se sprečava da vozilo krene s mjesta na kojem je ostavljeno ili da ga neovlaštene osobe stave u pokret (isključiti rad motora, zatvoriti prozore, zaključati vozilo i ključeve uzeti sa sobom i sl.)”.

Kazna za taj prekršaj iznosi najnižih 300 kuna (ako ste brzi s plaćanjem, kazna vam se može prepoloviti ili umanjiti na dvije trećine), no uvijek postoji mogućnost žalbe nadležnom Prekršajnom sudu. Doduše, troškovi sudskog postupka bi mogli poništiti eventualnu korist, tek ako vas sud proglasi nevinim – u plusu ste. Zapravo na nuli. Ovakvi postupci prometnika pomalo “bacaju” na harač usmjeren isključivo na punjenje proračuna.

U redu, postoji čak i neka logika iza konkretnog zakonskog članka. Ostavljanjem otvorenog prozora na automobilu (kod kabrioleta se vjerojatno primjenjuje ono “i slično” na kraju stavka, dakle sretni vlasnik mora uredno podignuti krov, platneni ili hard-top nebitno) u određenom postotku se smanjuje mogućnost provale ili krađe automobila. Pogotovo za kradljivce (polu)amatere, profesionalcima ni alarmi ili katanci ne znače previše. Pa se time, u promilima, eliminira potreba poziva policiji zbog krađe/provale, što opet rasterećuje MUP.

To je samo jedan konkretni primjer (zlo)uporabe Zakona, “treniranja strogoće” na sitnicama. Postoje i drugi članci i stavci u Zakonu kojih se gotovo nitko ne pridržava, a pitanje je trenutka kada će ih policija početi kažnjavati. Recimo, da su vozači nakon prometne nezgode s materijalnom štetom “dužni, ako je to moguće, ukloniti vozila s kolnika”. Naravno, to se ne radi, čak i osiguravajuća društva javno preporučuju da se sačekaju prometnici i napravi zapisnik jer uvijek postoje pritajene opasnosti. A za to je kazna – 500 kuna. Ista cifra predviđena je za “vozača koji ne drži potreban razmak kad se kreće iza drugog vozila”. Malo manje, 300 kuna je predviđeno zakonom ako se krećete unatrag, “u rikverc”, a niste uključili sva četiri pokazivača smjera.

No, prava “paša” za prometnike mogao bi biti, recimo, članak 45. st. 2. koji kaže da su vozači “koji se uključuju na cestu sa suvremenim kolničkim zastorom sa zemljane ceste, gradilišta i sličnih površina, obavezni zaustaviti vozilo i ukloniti blato s kotača”. Kazna? Sitnica, ravna tisućica. Sreća što u tjednima za vrijeme branja maslina nije kišilo…

IZVOR: Dalmacija News
Print Friendly, PDF & Email
WP2Social Auto Publish Powered By : XYZScripts.com