179

Zbog prostornog plana Biokovo ostaje bez skijališta, sanjkališta i žičare?

biokovoMnogi su zamjerili što se u izradu prostornog plana nisu pozvale i uključile jedinice lokalne samouprave, a čime se prostorni plan donekle okrnjavio i zakinula se naselja unutar obuhvata parka prirode Biokovo. Svaka općina i grad je imalo svoje zahtjeve i prijedloge čime bi se oplemenio sam prostorni plan parka prirode, što ne isključuje mogućnost da će se moći promjenama i izmjenama plana kvalitetni prijedlozi moći uvrstiti u plan
Nedavna bura emocija izazvana izglasanim prostornim planom za Park prirode Biokovo u Saboru zaintrigrirala nas je i potakla da vidimo što nije u redu s navedenim prostornim planom. Kontaktirali smo sve strane koje graniče s Parkom prirode Biokovo i tražili smo od njih obrazloženje što ne valja, odnosno što valja u planu.
park prirode biokovo

Dakle, konkretna zamjerka je isključivanje lokalne zajednice iz postupka izrade dokumenata prostornog plana, nestručno određivanje širine puta kojim se dolazi do nekretnina unutar zaštićenog dijela parka prirode, postojeće komunalne i poslovne zone ne mogu egzistirati unutar parka prirode čime se dodatno zaustavlja razvoj naselja. Loše je i to što nadležno ministarstvo nije prihvatilo niti jednu primjedbu koje su određene općine uputile kad se plan izrađivao.Iz Zagvozda, načelnik općine Miroslav Gaće nam je rekao da je nezadovoljan isključivanjem lokalne zajednice iz postupka izrade dokumenata na kojima se temelji prostorni plan kao i način na koji su provedene javne rasprave. Isto tako, naveo je kako je bez konzultacija s jedinicama lokalne samouprave izrađen dokument, te da predstavnici Državnog zavoda na javnim raspravama nisu bili prisutni.

biokovo 1
– Prije svega, lošim smatram isključivanje lokalnih zajednica iz postupka izrade dokumenata na kojima se temelji prostorni plan kao i način na koji su provedene javne rasprave. Naime, „Stručna podloga zaštite prirode za prostorni plan područja posebnih obilježja Parka prirodeBiokovo“ temeljni je dokument za izradu Prostornog plana Parka prirode Biokovo, a izradio ga je Državni zavod za zaštitu prirode. Ovaj dokument izrađen je bez ikakvih konzultacija sa jedinicama lokalne samouprave. Prilikom javnih rasprava o Prijedlogu prostornog plana Parka prirode Biokovo, sva pitanja i primjedbe sudionika odnosile su se upravo na taj dokument, međutim, predstavnici Državnog zavoda na javnim raspravama nisu bili prisutni – požalio se Gaće.

Postojanje definirane organizacije prostora

Također, Gaće je rekao da unatoč postojećim uvjetima, prostornim planom nije predviđena izgradnja skijališta, žičare ni sanjkališta sa sjeverne strane Biokova, te kako prostornim planom nije planirana protupožarna staza do vrha sv. Jure.

– Kad je u pitanju općina Zagvozd, gotovo sva naselja smještena južno od državne ceste D62 Šestanovac- Lovrinčevići nalaze se u parku. Zaštita prirode trebala bi biti u svrhu razvoja, međutim, zoniranjem parka u pojedinim dijelovima zabranjuje se i posjećivanje bez nadzora. Bez obzira što za to postoje uvjeti, ovim prostornim planom nije predviđena izgradnja skijališta, žičare ni sanjkališta sa sjeverne strane Biokova. Iako već postoji izgrađeni protupožarni put do predjela „Kaoci“, nije planirana njegova izgradnja do najvišeg vrha Sv. Jure.

Kao prednost, Gaće je istaknuo konačno postojanje definirane organizacije prostora, te dopuštanje legalizacije stambenih objekata u dijelu općine koji je pod obuhvatom parka. Isto tako, navodi kako je dozvoljena i obnova brojnih postojećih pastirskih stanova koji se nalaze u samom zaštićenom prostoru Biokove.

– Prednost usvojenog plana je ta što je konačno definirana organizacija prostora, način korištenja i uređenja prostora te se omogućuje legalizacija postojećih objekata u parku kao i izgradnja novih u zonama predviđenima za tu svrhu.Konkretno što se tiče općine Zagvozd, donošenjem ovog plana omogućena je legalizacija stambenih objekata u dijelu općine koji je pod obuhvatom parka te su stvoreni preduvjeti za realizaciju zona ugostiteljsko turističke namjene koje se nalaze u parku. Također, na naše inzistiranje dozvoljena je i obnova brojnih postojećih pastirskih stanova koji se nalaze u samom zaštićenom prostoru Biokove – naveo je Gaće.

Granicu parka, govori Gaće, trebalo bi definirati na način da se sva naselja koja se nalaze u građevinskim zonama jedinica lokalne samouprave, izmjeste iz obuhvata parka. Planom bi svakako, navodi Gaće, trebao biti predviđen nastavak postojećeg protupožarnog puta i to od predjela „Kaoci“ do vrha Sv.Jure.

Skijalište, sanjkalište i ostali popratni sadržaji vezani za zimski turizam?

S obzirom na to da je općina Zagvozd u suradnji s vodećim hrvatskim prometnim stručnjacima izradila varijantno idejno rješenje žičare, Gaće govori kako bi ovaj projekt trebao također biti sastavni dio plana.

– Smatram da su količine snijega na Biokovu kao i njegovo zadržavanje gotovo do ljetnih mjeseci bile dovoljan razlog da se u okviru plana razmišlja o skijalištu, sanjkalištu i ostalim popratnim sadržajima vezanim uz zimski turizam. Pristupni putovi do pastirskih stanova trebali su se planirati u širini minimalno 3 metra, kako bi se omogućila obnova ovih stanova, a ako se uzme u obzir da je naselje Zagvozd od Makarske rivijere udaljeno samo nekoliko minuta vožnje osobnim automobilom, ovakvi sadržaji zasigurno bi utjecali na produljenje turističke sezone – zaključio je Gaće.

Načelnik općine Brela Stipe Ursić nam je rekao da je loše što se cjelokupno naselje Gornja Brela nalazi unutar PP Biokovo te to uvelike ograničava razvoj naselja. Istaknuo je da će hitno tražiti izmjene prostornog plana jer je i jedina poslovna zona unutar općine ukinuta jer je plan parka ujedno plan višeg reda.

– Hitno ćemo zatražiti izmjene granica Parka prirode koje će morati usvojiti novi sabor. Loše je to što je jedina poslovna zona unutar Općine Brela, koja je prikazana u Općinskom te Županijskom prostornom planu također ukinuta jer je plan parka ujedno plan višeg reda, a komunalne i poslovne zone ne mogu egzistirati unutar parka prirode. Time se dodatno zaustavlja razvoj naselja, a i loše je to što nadležno ministarstvo nije prihvatilo niti jednu primjedbu koju smo mi kao općina uputili kad se plan izrađivao – rekao je Ursić.

Omogućiti razvoj naselja općine Brela

Rekao je kako je jedina prednost prostornog plana što omogućuje legalizaciju objekata unutar parka prirode Biokovo, što prije nije bilo moguće, te da niti jedna primjedba upućena ministarstvu nije uvažena. Isto tako, nadodao je da je upućena i zajednička žalba svih oštećenih subjekata, no ni to nije urodilo plodom.

– Prednost je jedna, a to je da će mještani moći legalizirati svoje objekte, jer do usvajanja prostornog plana legalizacija nije bila moguća. Kako niti jedna naša primjedba na prostorni plan nije prihvaćena, ne vidimo puno prednosti, a čak je i zajednička žalba upućena svim nadležnim tjelima. Zajedničkom razgovoru odazvala se i osobno ministrica Anka Mrak Taritaš koja je saslušala sve naše probleme i primjedbe no na koncu ništa nije izmjenjeno. Konkretno za Općinu Brela, treba se izmijeniti istočna granica Parka prirode, tj. izmjestiti na način da kompletno naselje Gornjh Brela bude van parka prirode te time omogućiti razvoj naselja – zaključio je Ursić.

Načelnik općine Šestanovac Pave Čikeš nam je kazao kako u Šestanovcu nisu imali nekih primjedbi koliko su htjeli predložiti nekoliko prijedloga kojima bi se uvelike potpomoglo samoj općini Šestanovac, koja tek manjim dijelom graniči s parkom prirode Biokovo.

– Na javnoj raspravi koja se održavala od 2. ožujka do 31. ožujka ove godine predložili smo u tekstualnom dijelu u odredbama PPPPBiokovo predviđanje mogućnosti rekonstrukcije i uređenja postojećeg puta između zaseoka Čikeši i zaseoka Pekovići tj. Radići najmanje širine 3 metra. U kartografskom dijelu PPPP Biokovo tražili smo označavanje Šindikovih stanova, Čikeševih stanova, Grabovačku lugarsku kuću i predvidjeli mogućnost obnove istih. Također, predložili smo predviđanje mogućnosti obnove oštećene „Krajske kuće“ koja je ucrtana u kartografskom dijelu PPPP Biokovo – rekao je Čikeš.

 Izbjegavanje termina “izmjena granica”

Ivan Krželj, načelnik općine Zadvarje odgovorio nam je da nije relevantna osoba za davati odgovore na pitanja jeli prostorni plan u redu kad općina Zadvarje malim rubnim dijelom graniči s parkom prirode Biokovo.

– Razlog zbog čega općina Zadvarje nije imala nikakvih prijedloga na prostorni plan, kako ni zamjerki tako ni pohvala, leži u činjenici kako se na prostoru općine Zadvarje nalazi veoma mali dio PP Biokovo i to samo rubni dijelovi. Stoga nisam relevantna osoba dati odgovore na pitanja jeli Prostorni plana PP Biokovo dobar ili loš, kao i što bih trebalo mijenjati – rekao je Krželj.
Načelnik općine Tučepi Ante Čobrnić je pak kazao da su nadležne osobe izbjegavale termin “izmjena granica”, a da su tvrdili kako se radi o tumačenju granica na temelju Zakona donesenog još 1981. godine. Isto tako, navodi kako je postojao prostorni plan Biokovo iz 1985. godine koji je služio kao podloga za evidentiranje granica parka u Prostornom planu Splitsko-dalmatinske županije.

– Nadležne osobe vješto su izbjegavale termin “izmjena granica”, a uporno su trdili kako se ovdje radi o tumačenju granica na temelju Zakona donesenog još 1981. godine, kao i da u vremenu od 34 godine nije donesen niti jedan dokument s prikazom tih granica. Naprotiv, 1983. godine donesen je Prostorni plan Spomen područja Biokovo i Parka prirode Biokovo, 1985. godine donesen je Prostorni plan bivše općine Makarska, a ovaj zadnji dokument služio je i kao podloga za evidentiranje granica parka u Prostornom planu SDŽ – ističe Čobrnić.

Upitan vodoopskrbni sustav

–  Što se tiče same Općine Tučepi, loše je u PPPP Biokovo što je ovo proširenje obuhvatilo više od 800.000 metara kvadratnih, a unutar tog proširenja nalazi se lokacija planirane vodospreme “Podpeć 2” i glavno lokalno izvorište “Orašje”, s kojeg se pak vodom napajaju gotovo svi tučepski zaseoci osim Šimića. Za gradnju vodospreme “Podpeć 2” uskoro će biti izdana građevinska dozvola i tu neće biti problema u pogledu gradnje, no oko projekta spajanja vodoopskrbnog sustava tučepskih zaselaka na regionalni cjevovod, a koji je naš glavni dugoročni projekt po pitanju vodoopskrbe, još uvijek nismo od nadležnih dobili jednoznačan odgovor u svezi mogućnosti njegove realizacije u odnosu na činjenicu kako za ovo područje više neće vrijediti odredbe PPU Općine Tučepi, već Prostornog plana PP Biokovo – pojasnio je Čobrnić što je loše za općinu Tučepi.

Osim toga, navodi Čobrnić, jedan od projekata navedenih u Planu razvojnih projekata Općine Tučepi jest i obnova i revitalizacija pastirskog sela “Mali Vrv” unutar PP Biokovo. Za rečeni je projekt izrađena geodetska podloga i konzervatorski elaborat koji je rađen na Institutu za povijest umjetnosti iz Zagreba i obavljeno nekoliko sastanaka s vlasnicima tih pastirskih stanova.

– Čak je i s bivšim ravnateljem JU PP Biokovo gospodinom Nenadom Bekavcem dogovarana izgradnja, odnosno probijanje makadamskog kolnog puta od postojeće asfaltne ceste do ovog sela, a isto je sad onemogućeno odredbom PP PPB, po kojoj je maksimalna širina ovakvih putova 1,60 metara?! Pa tko će uopće obnavljati ove kamene kućice, ako ne može autom doći barem blizu njih – zapitao se Čobrnić.

 Mijenjati odredbe o maksimalnoj širini putova

Naveo je da je prednost prostornog plana činjenica što predstavlja provedbeni dokument, a također je rekao da bi trebalo izmijeniti odredbu o maksimalnoj širini putova na način da se barem za neke od nastambi omogući kolni pristup. Ističe da bi trebalo bolje definirati odredbe o gradnji infrastrukturnih sustava.

– Prednosti su ovog prostornog plana u činjenici što on ipak predstavlja provedbeni dokument i na temelju njega mogu se ishoditi akti za gradnju objekata, odnosno uređaja predviđenih tim planom. Shodno tome, trebalo bi izmijeniti odredbu o maksimalnoj širini putova na način da se barem za neke od skupina ovih pastirskih nastambi omogući kolni pristup. Također, trebalo bi malo bolje definirati odredbe o gradnji infrastruktrunih sustava vodoopskrbe u dijelu koji se odnosi na korištenje postojećih sustava i gradnju novih unutar PP Biokovo – rekao je Čobrnić. Nadodao je kako je LAG “Adrion” iz Makarske uputio kao koordinacijsko tijelo pet općina s područja Parka i Grada Vrgorca, žalbu svim nadležnim državnim tijelima, a potpisnici iste bili su Općinski načelnici pet općina i Gradonačelnik Grada Vrgorca.

IZVOR: Dalmacija News
Foto: Zvonimir Barišin / CROPIX, Facebook
Print Friendly, PDF & Email
WP Facebook Auto Publish Powered By : XYZScripts.com