1
23

Građani koji su dokazali da je cjenkanje moguće i u bankama: ‘Za ne povjerovati! Karikiram, ako je 4,7% u nekoj drugoj banci oni su voljni ići ispod toga!’

Svaki peti stanovnik Hrvatske ima neku vrstu zajma, bez njih ne možemo i s njima smo na teži ili lakši način naučili živjeti. No jeste li znali da postoji način kako da si tu obvezu barem malo olakšate?

Posljednji je dan u mjesecu. Dan koji mnogi čekaju sa strepnjom jer većini upravo danas na naplatu sjeda rata kredita. Svaki peti stanovnik Hrvatske ima neku vrstu zajma, bez njih ne možemo i s njima smo na teži ili lakši način naučili živjeti. No jeste li znali da postoji način kako da si tu obvezu barem malo olakšate? Na cjenkanje u bankama nikada niste ni pomišljali jer to se tamo ne radi. Tako su vas barem učili. Ipak, naši su sugovornici pokušali i u tome uspjeli.

Po svoja prava uputio se Marijan. Pokušao je pregovarati s bankom za povoljnije uvjete otplate svoga kredita. Dok smo čekali Marijana, Robert nam priča svoju muku po kreditima.

‘Bit će i poticaj svim drugim ljudima ne da nemaju što izgubiti nego da jednostavno moraju tužiti banku da bi dobili po pravomoćnoj presudi, opet ponavljam zakoni su ti u Republici Hrvatskoj na osnovi koje se funkcionira, živi i radi. Zakoni Republike Hrvatske se trebaju poštivati’, kazao nam je Robert Matovina koji je među prvma dobio presudu za slučaj franak i danas kaže, to je mu je bio jedan on najdražih dana u životu.

Tražio bolje uvjete

‘To je bilo ponosno jer taj dan si dobio prvostupanjsku koja nije krajnja ali ponosan pobjedio si sustav David je pobjedio golijata’, kazao je Robert Matovina. I on će danas u banku. S istim zahtjevom kao i Marijan. Tražit će bolje uvjete. Njega smo tek otpratili, a na Marijana nismo morali dugo čekati.

‘Da ne povjeruješ. Prvo ja sam pod dojmom, oduševljen sam. Odševljen u smislu jer sam postigao uspjeh. Nisam očekivao takav uspjeh’, kazao je Marijan po izlasku iz banke.

‘Rekla je zašto mislim otić. Rekao sam joj jer mi je druga banka ponudila jeftiniju kamatnu stopu. Pitala je dal može vidjet papire? Rekao sam da nisma još uzeo ponudu al zanima me, prije nego što odem u drugu banku, koliko će te mi vi ponuditi. Rekli su mi da donesem ponudu od druge banke da koliko oni nude, da će mi spustit kamatnu stopu. Za ne povjerovat. Karikirano, ako je 4,70 u nekoj drugoj banci oni su voljni ići ispod toga. Sad mi je kamata 6,09. Strašno’, ispričao je Marijan.

A sjetimo se kako je to izgledalo prije nekoliko godina. Umjesto rješavanja stambenog pitanja, mnoge su doveli do ruba očaja. Švicarac je odletio u nebo, a s njim su došli prizori koje kod nas nismo navikli gledati. Blokirani računi, deložacije, ovrhe. Jedna za drugom, nizale su se noćne more, a strah od banaka i kredita rastao je svakom novom ratom koju je valjalo otplatiti.

Ne budimo naivni

Svaki peti stanovnik Hrvatske ima kredit u banci. No koliko vas je prilikom ugovaranja kredita ili tijekom njegove otplate s bankom pregovaralo o uvjetima? Pristajete li poslušno na ono što vam nude u svojim lecima ili vjerujte da se s bankom moguće dogovoriti za povoljnije uvjete?

Ne budimo naivni, i oni moraju zaraditi. A bez kredita u bankama i vi biste vrlo vjerojatno ovo gledali na kauču kod roditelja ili punca i punice jer si vlasititi stan bez kredita danas malo tko može priuštiti. Banke nam trebaju, to je tako. Ali zato mi ne trebamo biti ovce, kaže Ivana.

‘Ljudi ne znaju u principu da su oni ti koji će izabrat. Oni misle da moraju radit što im banka kaže i nalaže. Dođi, potpiši, odi doma i cijeli život robuj da platiš taj kredit. A nije tako. Ljudi samo malo više da znaju, da se informiraju, mislim da bi sve bilo uistinu drugačije’, rekla je Ivana Petković koja je 2009. podigla stambeni kredit u eurima. Rok tipično hrvatski – punih 30 godina.

Malena Mia već je bila na putu, a oni su odlučili da bi svoj kredit iz eura prebacili u kune, za svaki slučaj. Informirali su se, prikupi nekoliko povoljnijih ponuda iz drugih banaka i spremni, kažu, otišli na pregovore. ‘Naša matična banka je nama rekla da donesemo ponude drugih banaka i da će oni ić s nižom kamatom’, kazala je Ivana Petković.

Sve da ih zadrže. Ivani i suprugu uspjelo je ono za što mnogi vjeruju da je nemoguće. Pregovarali su s bankom i isposlovali povoljnije uvjete, točnije nižu kamatu od one koju njihova banka standardno nudi. No kada su za trošak obrade kredita trebali platiti još 2.000 kuna za javnog bilježnika, bili su spremni odustati od svega.

‘Tu se sad krene priča mjenjat, znači oni su nama rekli pa dajte, pa budemo, pa riješit će se, u redu, pokušajte, riješite ako ne mi rješenje imamo. Znači izbor je na nama gdje ćemo šta ćemo. Oni su naravno sljedeći dan već nazvali da će banka snositi troškove javnog bilježnika i da će se sve sredit i da nemamo nikakve brige da ostajemo u njihovoj banci’, rekla nam je Ivana Petković.

Rekli su im da su iznimka, da se takvi ustupci inače nikada ne rade, ali kaže Ivana, ako ne pitaš nećeš ni dobiti. Jesu li doista iznimka ili se s bankarima da pregovarati u vlastitu korist, uskoro ćemo i sami saznati.

Situacija je malo drugačija

2007. Marijan je podigao kredit u švicarcima. Trebalo je adaptirati stan, no umjesto lagodnijeg života dobio je brigu za cijeli život. ‘Prije konverzije sam bio dužan 440 tisuća kuna, a nakon konverzije dakle danas sam dužan 220 tisuća kuna. Osam godina sam redovito plaćao kredit i sad sam opet na početku’, rekao je Mariujan Petruša.

Danas u Udruzi kreditnih dužnika Kreda savjetuje druge poučen vlastitim lošim uskustvom. Marijan tvrdi, bez obzira na sve…’Taj isti kredit u nama susjednim zemljama u Sloveniji je 3,60 stambeni kredit u Austriji 2,90, a zašto su došli u moju Hrvatsku meni prodat tako skupi kredit. Ako su došli u moju zemlju onda se moraju nama prilagodit a ne mi njima’, kazao jeMarijan Petruša.

No stvar je, objašnjavaju u Hrvatskoj narodnoj banci, ipak nešto drugačija. ‘Treba razumjeti da je kamatna stopa cijena i kao cijena ona ima određene komponente. jedna od tih komponenata je premija rizika odnosno premija rizika za zemlju. U Hrvatskoj ta premija rizika iznosi oko 3 do 4, trenutno 3 i pol postotna poena i ta premija je uračunata, uključena u tu kamatnu stopu. I logično je da iz tog razloga kamatna stopa na stambeni kredit u Njemačkoj nije ista kao i u Hrvatskoj’, kaže dr.sc Ivan Huljak.

Pa iako možda ne razumijete što točno znači kada nas neka od uglednih kreditorskih kuća svrsta u razred smeća, budite sigurni da to osjetite baš na svakoj rati kredita kojeg otplaćujete. Do kada, kažu stručnjaci, teško je predvidjeti.

30% građana živi za danas ne misleći na budućnost. 28% ih preferira trošiti novac danas nego dugoročno štedjeti dok 50% građana smatra kako novac postoji samo da bi se trošio. Da se svega 62% građana podrobno raspituje prije ugovaranja financijskih usluga. 14% to čini bez razmatranja alternativnih mogućnosti dok 49% građana navodi kako su na njihovu financijsku odluku o odabiru proizvoda utjecale informacije dobivene u poslovnicama.

Novac je kao roba

Novac je roba kao i svaka druga, kaže profesorica Ivanov, pa i za njega vrijedi zakon tržišta. U vrijeme kada banke niču kao gljive poslije kiše, posve je logično da se međusobno bore za klijente, a to je prostor u kojem možete izvući i nešto za sebe. No zamke i dalje postoje.

‘Situacija je takva da od jedne do druge banke postoje jako velike razlike. Dakle, jedne imaju naknadu za prijevremenu otplatu, većina ih ima, neke ih nemaju. Neke nemaju naknadu za odobravanje novoodobrenih kredita u sustavu refinanciranja, ali imaju tu naknadu recimo za nove kredite koji nisu vezani za refinanciranje. Tako da se situacija od banke do banke razlikuje. Neke naplaćuju naknadu za novu procjenu nekretnine, druge ju ne naplaćuju’, rekla je prof.dr.sc. Marijana Ivanov.

Biti informiran i učiti, ključ je uspjeha.
Jer učite za sebe, za svoj novčanik i financijama manje opterećen život. Nešto što su i Marijan i Ivana sami već uspješno prošli.

Nešto prije početka emitiranja emisije porukom nam se javio Marijan. Banka mu je odobrila smanjenje mjesečne rate kredita za 200 kuna.

Video zapis i fotografije možete pogledati na poveznici: http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/provjereno-istrazilo-je-li-moguce-cjenkanje-za-nizu-kamatnu-stopu—431895.html

IZVOR: Dnevnik.hr

Print Friendly, PDF & Email

Prikaži komentare

Još nema komentara

Komentiraj

WP Facebook Auto Publish Powered By : XYZScripts.com