Platite dozvolu pa možete nabrati i do 2 kg šparoga dnevno za osobne potrebe

Sezona skupljanja plodova počinje branjem šparoga, a šume će do kasne jeseni biti pune skupljača. Upozorenje: potrebne su dozvole! Kad se bere samoniklo bilje, posebno valja paziti da se ne ošteti korijen, a moralno je ostaviti i dio bilja kako bi se moglo samo zasaditi i iduće godine.

šuma gljive

Vrijeme je šparoga, a šume, livade i polja primorskog dijela zemlje puni su berača. Većina njih zna kako za njihovo branje, ali i za branje svih nedrvnih šumskih proizvoda koji služe kao hrana i lijek, poput gljiva, šumskih plodova, biljaka za prehranu, ljekovitog, aromatičnog i začinskog bilja treba dozvola, ali rijetko tko dozvolu ima.

Primjerice, u dva tjedna, otkako je počela potraga za šparogama, u Šumariji Rijeka izdano je samo 13 dozvola. Inače, dozvole za branje šparoga i ostalih nedrvnih proizvoda može se ishoditi u svakoj šumariji u sklopu Hrvatskih šuma, ali valja i znati kako oni izdaju dozvole samo za branje u šumama koje su u vlasništvu države.

šuma

Šuma krije bogatstvo
– Prema cjeniku Hrvatskih šuma stručak šparoga broji 40 komada, po cijeni od 3 kn. Potrebno je napomenuti da se nakon ishođenja dozvole može sakupiti do 2 kg šparoga dnevno bez dodatnih naknada ako se radi o branju za osobne potrebe. Kada se šparoge beru u komercijalne svrhe, tada se uz naknadu za dozvolu naplaćuje i naknada po ubranoj količini koja iznosi 3 kune + PDV po stručku koji broji 40 šparoga, odnosno otprilike 0,12 kg. Važno je napomenuti da se za ubrane količine izdaje popratnica za nedrvne šumske proizvode, odnosno dokument o porijeklu robe – ističeAna Juričić Musa iz Odnosa s javnošću Hrvatskih šuma.  

Dozvola za dan branja šparoga stoji 10 kuna, vikend-dozvola 20, tjedna 70, a mjesečna 150 kuna. No u idućim mjesecima beračima će postati zanimljivi i drijenak, borovnica, kupine, maline, šumske jagode, divlja ruža, pinjoli žir, rogači, lješnjaci, kesteni, orasi… Mjesečne naknade za te plodove kreću se od 10 kuna za dan skupljanja plodova do 200 kuna za mjesečnu dozvolu. Za osobne potrebe dnevno se može ubrati do 10 kg tih plodova.

Odgovorno prema prirodi

Najskuplja je dozvola za mjesečno skupljanje tartufa i stoji 1350 kuna.Dozvoljena je količina gljiva za osobne potrebe do 2 kg. Za aromatično, ljekovito i začinsko bilje, poput stolisnika, sljeza, pelina, sikavice, preslice, smilja, gospine trave, imele, lavande, kadulje ili majčine dušice sezonska dozvola košta 100, a dnevna 10 kuna. Dnevno se može ubrati do 1 kg listova i cvjetova, 2 kg stabljika, 10 kg plodova i 5 komada podzemnih dijelova biljke.

Određena naknada plaća se i za korištenje humusa, smolarenje te uzimanje crnogoričnih grana, bršljana, paprati, mahovine, češera ili grana za obruče. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode izdaje godišnja dopuštenja za skupljanje samoniklih biljaka i samoniklih nadzemnih i podzemnih vrsta gljiva u komercijalne svrhe.

Nadzor branja, sakupljanja i prodaje samoniklih divljih vrsta u nadležnosti je inspekcije zaštite prirode koja često djeluje preventivno, utječući na povećanje svijesti o potrebi očuvanja prirodnih resursa. No, ako se radi o skupljanju strogo zaštićenih biljaka i gljiva, inspekcija podnosi prekršajnu prijavu.

Lani nije bilo kazni za branje šparoga, ali bilo je “vruće” zbog smilja

Nadležna šumarska inspekcija koja djeluju u Ministarstvu poljoprivrede lani nije izrekla nijednu kaznu beračima šparoga. Inače, predviđene kazne za neovlašteno skupljanje kreću se od 3 do 30 tisuća kuna. Zanimljivo je kako dozvole najčešće traže fizičke osobe, što je razvidno i iz količine izdanih popratnica. Sad je na redu inspekcija i propitivanje, primjerice, podrijetla šparoga u restoranima ili na tržnicama. Ukazuje na to i lanjsko iskustvo s branjem smilja kad su livade smilja, primjerice, na otoku Pagu postale prave bojišnice, a na samom Paškom mostu održan je prosvjed zbog ilegalnih berača. Inače, zbog porasta cijene ulja smilja dobri berači mogli su lani zaraditi i desetak tisuća kuna u sezoni skupljanja. Na otocima ona počinje već u lipnju.

Na listi specifičnih kultura su mak, konoplja i duhan

Mak, konoplja ili duhan specifične su poljoprivredne kulture za čiji su uzgoj potrebne dozvole, a država nadgleda i izbor sadnog materijala te preradu i prodaju. Dozvole za takav uzgoj odobrava Ministarstvo poljoprivrede, a sva važna pitanja za uzgoj ovih kultura regulirana su pravilnicima o njihovu uzgoju. Da bi se dobile dozvole za njihov uzgoj, valja priložiti dokumentaciju (poput vlasničkog lista i dokaza o neimanju pravomoćne presude za kazneno djelo zloupotrebe droga u posljednjih 5 godina) te popuniti obrazac.

IZVOR: Večernji list

Print Friendly, PDF & Email

Prikaži komentare

Još nema komentara

Komentiraj

WP Facebook Auto Publish Powered By : XYZScripts.com