O aktualnim temama u resoru zdravstva, govorio je ministar Dario Nakić u Dnevniku Nove TV.
Najavili ste neke mjere za borbu protiv pretilosti. Spominje se i porez na slatkiše. Hoće li ga biti?
Sad ne razmišljamo o porezu na slatkiše, ali ćemo promovirati zdraviji način života. Sami ste rekli pretilost. To je nešto po čemu baš i nismo tako dobri u Europi. Nalazimo se na neslavnom petom mjestu i nastojat ćemo kroz različite preventivne programe i promociju zdravlja promovirati stilove s puno više sporta. Nažalost, ako vidite, danas su naša igrališta prazna. Naša djeca se uglavnom sportskim aktivnostima bave za kompjuterom, videoigricama. Umjesto da promoviramo u školama igru međusobnog natjecanja, što razvija sasvim sigurno i zdravije stilove života i duhovne.
Znači ništa od poreza na zaslađene sokove?
Meni to nije poznato. To ću morati pitati svog kolegu, ministra financija ima li kakve planove, ali mislim da nema.
Puno je pitanja otvorio najavljeni plan za hitnu pomoć – Udruga hrvatskih pacijenata Vas pita što ako se dogodi da se pacijenta vrati s trijaže uz tvrdnju trijažne sestre da on nije hitni slučaj, a taj oboljeli se vrati kući i umre, što tada?
Mogu li ja drugačije odgovoriti na ovo pitanje? Zašto nitko nije postavio pitanje oko reforme hitne kada mi povećavamo broj timova jedan, u kojoj imate liječnika hitne medicine u 19 hrvatskih manjih gradova ili naselja, počevši od Iloka, Drenovaca, Kostajnice, Gline, Slunja itd.
Tko će odgovarati ako čovjek umre?
Ne mogu govoriti o sigurnosti unutar sustava. Sve što radimo je da povećamo sigurnost unutar sustava. Volio bih vidjeti možete li naći neku zemlju u Europi ili negdje drugdje koja će ponuditi veću mjeru sigurnosti za naše građane i pacijente što se tiče hitne skrbi. Mi nudimo, prvo, pregled kod svog liječnika obiteljske medicine. Ukoliko ne radi liječnik obiteljske medicine, ukoliko niste sigurni, možete nazvati 194. U ovom trenutku nitko se ne pita, prije par godina je uveden 194, gdje vam stoji zdravstveni djelatnik koji s vama razgovara na telefon. I oni vas na telefon upućuju trebate li se javiti u hitnu ili ne. Nakon toga možete doći u izvanbolničku hitnu. Treća stvar, možete doći u ujedinjeni hitni bolnički prijem gdje će vas vidjeti zdravstveni radnik i ukoliko vas već sad trijažira u pet kategorija i ponovno ako ste hitni dolazite odmah, bez obzira imate li uputnicu, ne imali uputnicu, odmah dolazite na pregled. Ukoliko niste hitni i ne postoji nikakva sumnja, onda se obrati liječniku. Ako doista nemate nikakve razine hitnosti, ona vas ne vraća kući.
Ministre, hoće li to biti napismeno?
Naravno. Ona vas ne vraća kući nego vas upućuje svome liječniku obiteljske medicine. Ne znam koje bi još mjere sigurnosti trebali poduzeti veće od onih što ih nudimo. Ali moje pitanje, neka mi netko kaže, u kojoj zemlji ćete imati veći stupanj sigurnosti po pitanju hitne medicine nego u Hrvatskoj.
Reformu hitne predstavit ćete i ravnateljima bolnice – kakve reakcije očekujete?
Reformu predstavljam pročelnicima zdravstva u svim županijama, ravnateljima zavoda za hitnu medicinu, ravnateljima domova zdravlja i sanacijskim upraviteljima bolnica. Većinom će biti voditelji ujedinjenih hitnih bolničkih prijema. Ako racionalno gledamo, očekujem da reakcije budu dobre jer naš će cilj biti da ukoliko netko stvarno je bolestan, da povećamo sigurnost da on tu uslugu dobije na vrijeme.
Iz nekih sredina najavljuju prosvjede zbog informacija o planu ukidanja više službi Hitne pomoći diljem Jadranske obale. Među njima je i općina Tisno. Što na to kažete?
Mi povećavamo broj timova jedan u 19 gradova ili manjih sredina.
Znači, nemaju razloga za bojazan?
Ne. MI ćemo iz pojedinih mjesta premjestiti zbog broja intervencija, zemljopisnog položaja, po pravilima medicinske struke, da osiguramo da svi naši građani imaju koliko god je moguće, jednako pravo na hitnu pomoć.
Bolnice se vraćaju županijama, ali kako će oni to financirati?
Do sada i uvijek bolnice ostvaruju sredstva na način da im većinu sredstava dostavlja HZZO. Ni do sada nikada bolnice nisu financirale županije. Dio sredstava su dobivale iz decentraliziranih sredstava, opet od države, preko županije. Međutim, upravljačka prava su uvijek imale županije, jer je puno bolje da upravljate iz više mjesta jednim procesom, a ne iz Zagreba. Ako vi s jednog mjesta upravljate sa svim, onda ne upravljate ni s čim. Želimo vratiti da te županije imaju bolju kontrolu, a da se sva dugovanja koja su u međuvremenu nastala, da je bio proces sanacije dobar, mi sada ne bi imali za vraćati dugovanja.
Vi tvrdite da novca ima dovoljno samo ćete ga bolje koristiti?
Tvrdimo da unutar zdravstvenog sustava ćemo morati povećati prihode na jedan način. Na drugi način ćemo morati voditi računa da smanjimo rashode i da ćemo tu količinu novca morati pametno rasporediti.
Je li tu bilo protuzakonitih stvari?
Gdje?
Kod sanacija.
Teško mi je reći jer donesen je zakon po kojima ste mogli ostvariti sanaciju, ali po prvi put se u povijesti demokratske Hrvatske države dogodilo da su se ljudi na tako važna mjesta kao što su ravnatelji bolnica imenovali. Nije se provodio natječaj. Niste morali napisati plan i program rada i niste morali dostaviti svoje životopise.
Nadstandard koji je spominjan – što on točno podrazumijeva?
Naša stručna društva sada rade i implementirat će dio smjernica, između ostalog i što donosi britanske smjernice o postupanju kod bolesnika. Ugradit ćemo još dodatno naše i vidjet ćemo što je potrebno, neophodno, što mora dobiti svaki naš građanin, bez iznimke gdje ste i koliko primanja imate. Ukoliko netko traži više od toga, onda će to trebati nadoplatiti ili će plaćati nadstandard, odnosno dodatno osiguranje koje će pokrivati te troškove.
IZVOR: Dnevnik.hr