2
30

Diploma u bankama donosi 10, a u obrazovanju 6 tisuća kuna

Sveučilišna diploma najviše vrijedi u duhanskoj industriji, no ta branša zapošljava samo 146 osoba s visokom stručnom spremom.

Hrvatska ima oko 220 tisuća zaposlenih s fakultetskom diplomom čija je prosječna neto plaća u 2014. bila 8138 kuna.Obrazovanje je djelatnost s najviše ljudi s visokom stručnom spremom – oko 61 tisuća zaposlenih, no njihove su plaće oko 2000 kuna niže od državnog prosjeka i bile su 6218 kuna.

Približno 15 tisuća fakultetski obrazovanih osoba u zdravstvu zarađivalo je 10.301 kunu, a oko 28 tisuća VSS službenika u javnoj upravi – 8127 kuna. Sveučilišna diploma najviše vrijedi u duhanskoj industriji – 14,2 tisuće kuna neto, no loša je stvar što ta branša zapošljava samo 146 osoba s VSS-om (podatak DZS-a o broju zaposlenih u 2013.).

Farmacija stručnjake plaća 12,7 tisuća kuna neto i njih je oko 1600 u cijeloj zemlji, jednako kao i zaposlenih u promidžbi i istraživanju tržišta čija je mjesečna neto plaća 11,8 tisuća kuna. Telekomunikacije tri tisuće svojih VSS stručnjaka mjesečno plaćaju oko 11 tisuća kuna.

Približno 13 tisuća zaposlenih s VSS u financijskoj industriji zarađuje 10,3 tisuće kuna, dok diploma najmanje vrijedi kod zaštitara – 5,5 tisuća kuna koliko u prosjeku zarađuje tristotinjak VSS zaposlenih u zaštitarskim tvrtkama. Najnoviji podaci DZS-a o plaćama prema stupnju stručne spreme odnose se na primanja za 2014. i to samo za ljude koji su radili svih dvanaest mjeseci u toj godini u tvrtkama i javnim ustanovama (bez obrtnika i samostalnih profesija).

Višu stručnu spremu ima oko 89 tisuća zaposlenih čija je prosječna plaća bila 6324 kune, pola milijuna radnika sa srednjom stručnom spremom zarađivalo je 4721 kunu, visokokvalificirani radnici (približno 17 tisuća osoba) 5967 kuna prosječne neto plaće, a najmanje su zarađivali NKV radnici – 3414 kn. Hrvatska ima oko 63 tisuće NKV radnika. Hrvatska gospodarska komora uočava da su prema prethodnoj godini najviše porasle neto plaće PKV (3,0%) i KV djelatnika (2,4%), dok je zabilježeno smanjenje plaća zaposlenih s visokom (-1,0%), višom (-0,6%) i nižom stručnom spremom (-1,1%).

– Tendencija smanjivanja plaće za visoku i višu stručnu spremu postoji u posljednje tri godine i dijelom je posljedica prilagodbe politike plaća kriznim okolnostima, a dijelom odraz situacije na tržištu rada na kojem znatan dio visokoobrazovanih kadrova ne uspijeva naći zaposlenje – prokomentirao je Savić iz HGK. •

IZVOR: Večernji list

Print Friendly, PDF & Email

Prikaži komentare

Još nema komentara

Komentiraj

WP Facebook Auto Publish Powered By : XYZScripts.com