Lokalno stanovništvo čitavog bikovskog kraja itekako je, od davnina, upoznato s kvalitetom pitke vode s područja Biokova. Ostali se tek sada upoznaju s tom činjenicom.
Lokalno stanovništvo itekako poznaje sve blagodati vode, koja se može pronaći na podnožjima, ali i unutrašnjosti Biokova. Pojedini stariji stanovnici zabiokovskih naselja, još uvijek pamte neka prošla vremena kada se na Biokovo išlo po vodu, ne samo za napoj stoke, nego i za sve potrebe stanovništva podbiokovskog kraja. Jer voda je značila život, ma kakav on bio kroz povijest, u različitim društvenim i gospodarskim okvirima. Biokovo obiluje i mnogim jamama, pećimana i drugim geomorfološkim strukturama koje čuvaju vodu, hladnu i bistru, čak i u ljetnim mjesecima. Otuda i mnoge uspomene stanovništva starije životne dobi, koje su vezane uz vodu, a kojih se često prisjete, sa sjetom spominjući: “Eh, da mi se još jednom napiti one ‘ladne vode s Biokova!“ ili “Šta će ti frižider za ‘ladit vodu, kad ti je Biokova ispred kuće“; ili pak “Dok se pila voda s Biokova nije bilo ovoliko bolesti“, a mladim je djevojkama uvijek bio spreman i savjet “Ne triba ti se toliko trljat’ skupim kremama za lice, kad se moš” umiti vodom s Biokova“. Čak se i veliki hrvatski književnik Ivan Raos, u svom kapitalnom djelu “Prosjaci i sinovi“, referirao na vodu s Biokova, kada je jedan od glavnih likova Kikaš, spoznaju života sveo na puko “studene se vode napit“. Dakle, lokalno stanovništvo čitavog bikovskog kraja itekako je, od davnina, upoznato s kvalitetom pitke vode s područja Biokova. Ostali se tek sada upoznaju s tom činjenicom.
Tako su za nedavne izgradnje tunela Sv. Ilija kroz Biokovo, mnogobrojni inženjeri i speleolozi ostali zatečeni količinom vode, koju su zatekli u dijelu unutrašnjosti ovog planinskog masiva. Prilikom obavljanja radova, naišli su na čitav niz podzemnih jama koje su sadržavale znatne količine vode. U dijelu istraženog područja postoji čitav niz svojevrsnih kamenih terasa, preko kojih se voda prelijeva i tako puni jame, udubine i druga geomorfološka obilježja. Te se velike jame granaju na niz manjih, tako da postoje stijene niz koje kontinuirano curi voda. Bez prestanka. Uvijek i oduvijek. Nakon niza obavljenih analiza, utvrđeno je kako je ta biokovska voda iznimne kvalitete, najviše moguće. Količine te vode su iznimno bogate i radi se o resursu koji može biti itekako ekonomski isplativ i gospodarski iskoristiv. Primjerice, kao koristan projekt nameće se punionica vode, za koju bi posebno isplativo bilo pronalaženje podzemne rijeke. Bio bi to gotovo neiscrpan izvor iznimno kvalitetne vode.
U međuvremenu, velike količine kvalitetne pitke vode završavaju u vruljama. Vrulja je izvor ispod površine mora, potopljeni speleološki objekt karakterističan za krška područja. Kroz vrulju rijeka ponornica utječe u more. S područjem Biokova vezana je vrulja nedaleko Brela, u smjeru Omiša, na prijevoju Dupci. U tu vrulju dolaze vode iz četiri pravca: iz Crvenog jezera; voda s područja rijeke Cetine; treći smjer je linija vode s područja zaleđa Biokova; a četvrta je sa samog Biokova. Tako se ogromne količine prvoklasne pitke vode ulijevaju u Jadransko more.
Jedan dio istraživanja je dovršen i dokazano je kako su te podzemne vode povezane s imotskim Crvenim jezerom. Stoga je očito kako se radi o ogromnim količinama pitke vode koje cirkuliraju u ovom dijelu prirode. S obzirom da lokalni gospodarstvenici imaju ponešto drugačije vizije zarade u gospodarskom sektoru, biokovska voda još uvijek čeka investitore. Nekako se kao logičan zaključak nameće misao kako će se ti investitori pojaviti negdje iz inozemstva, tko zna odakle. Početna ulaganja će vrlo brzo biti isplaćena, a buduća financijska korist zajamčena. Uostalom, kvaliteta biokovske vode je tomu najbolji jamac. I najbolja prilika. Uočljiva kao samo Biokovo…
IZVOR: Dalmacija News
