Dan antifašističke borbe je državni blagdan u Republici Hrvatskoj koji se slavi 22. lipnja. Obilježava se u znak sjećanja na 22. lipnja 1941. kad je u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, ujedno i prva antihitlerovska postrojba u tadašnjoj okupiranoj Europi.
Rano ujutro 22. lipnja 1941. godine nacistička Njemačka napala je Sovjetski Savez i tako prekinula kratkotrajno savezništvo Hitlera i Staljina.
Na vijest o tome događaju, bez ikakvih naloga sa strane, sisački Hrvati, komunisti i antifašisti krenuli su pod vodstvom Vlade Janjića Cape u šumu, u borbu s Pavelićevom Nezavisnom Državom Hrvatskom i fašizmom. Do tog trenutka, službeno u sklopu Kominterne, kao glavni neprijatelj komunista nije bila označena fašistička osovina, nego zapadne imperijalističke zemlje. Ipak, hrvatski domoljubi, komunisti, nisu čekali proglase i pozive koji su kasnije zaredali. Krenuli su u akciju, svjesni velikog preokreta na istoku, ali i potrebe da u nacionalno-oslobodilačkoj borbi pridonesu slomu fašizma i stvaranju nove državne zajednice – federativne Jugoslavije, u kojoj će, kako su se nadali, i Hrvatska biti ravnopravna federalna država.
Obilježavanje Dana antifašističke borbe
Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, Grad Sisak i Sisačko-moslavačka županija organiziraju središnje obilježavanje Dana antifašističke borbe u šumi Brezovica kraj Siska, a gostima i uzvanicima će se prigodnim govorom obratiti gradonačelnica Kristina Ikić Baniček. Obilježavanju Dana antifašističke borbe u Spomen parku Brezovica nazočit će izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske Tihomira Oreškovića ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović, a očekuje se i dolazak izaslanika predsjednice Republike Kolinde Grabar – Kitarović, zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića.
U povodu obilježavanja Dana antifašističke borbe, brojna izaslanstva odala su u utorak počast i položila cvijeće i vijence na zagrebačkom groblju Mirogoj – Na Zidu boli, kod Grobnice narodnih heroja i Središnjeg križa,a među njima i Savez antifašističkih boraca i antifašista RH na čelu s predsjednikom Franjom Habulinom, Grada Zagreba (dogradonačelnica Vesna Kusin) i stranke Naprijed Hrvatska predvođena predsjednikom Ivom Josipovićem.
Polaganjem vijenaca na Gradskom groblju Lovrinac i u Splitu je u utorak obilježen Dan antifašističke borbe. U Šibeniku je povodom Dana antifašističke borbe u novim prostorima Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Šibenika u centru grada predstavljen projekt uređenja Muzeja oslobođenja Dalmacije u II. svjetskom ratu, te knjiga Rimski ugovori.
Predstavnici grada, županije, te udruga antifašista i antifašističkih boraca položili su u utorak cvijeće i zapalili svijeće ispred spomen-kosturnice boraca NOB-a, na groblju hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, kod glavnoga križa i spomen-ploče poginulim braniteljima Bošnjacima – muslimanima i na spomeniku zatvaranima, prognanima, mučenima i strijeljanima ispred zgrade Splitsko-dalmatinske županije, nakon čega se svečanost održala u Muzeju grada Splita.
Vukovarski gradonačelnik Penava položio vijence u povodu Dana antifašizma
U povodu Dana antifašističke borbe u srijedu je na Spomen obilježje na Trgu žrtava fašizma u Vukovaru vijence položilo izaslanstvo grada Vukovara, predvođeno gradonačelnikom Ivanom Penavom, koji je istaknuo kako odaju počast svim žrtvama fašizma, no kako se ne smije dopustiti da se komunizam provlači kroz antifašističku borbu.
„Odajemo počast svim žrtvama fašizma u Drugom svjetskom ratu s jasnom namjerom da osudimo fašistički režim kao veliko zlo koje je zadesilo čovječanstvo, ali istodobno, budući je hrvatska povijest, nažalost, tako htjela, s jednakom osudom osuditi i komunizam kao totalitaristički režim“, izjavio je gradonačelnik Penava.
Dodao je kako je komunizam ne samo u Hrvatskoj nego i u cijelom svijetu nanio puno zla.
Vukovarski gradonačelnik Penava naglasio je da s takvim stavom valja pozdraviti slobodnu, demokratsku Republiku Hrvatsku u kojoj živimo, i ne dopustiti da se komunizam provlači kroz antifašističku borbu.
Naglasio je i kako je dovoljno rečeno činjenicom da u Vukovaru postoji spomenik žrtvama fašizma, da se treba okrenuti hrvatskoj budućnosti, a prošlost ostaviti povjesničarima.
Pod Spomen obilježjem žrtvama fašizma u Vukovaru počivaju posmrtni ostatci 388 žrtava prenesenih s lokacije Dudik, 155 pripadnika 5. vojvođanske udarne brigade i 62 pripadnika Crvene armije poginulih 8. i 9. prosinca 1944. godine u desantu preko Dunava i borbama za Vukovar.
IZVOR: Dnevnik.hr
