Ljeto je vrijeme visokih temperatura i godišnjih odmora što pogoduje gomilanju osjetljivih namirnica na malom prostoru i brzom razmnožavanju bakterija. Treba imati na umu kako se bakterije nalaze i u zemlji pa su niski plodovi, poput rajčice ili dinje, potencijalno opasni. Hranu prije konzumiranja uvijek treba termički obraditi.
Donosimo vam nekoliko savjeta za pravilno skladištenje, pripremu i konzumiranje hrane tijekom ljetnih mjeseci:
1. MJESTA
Rizici u prehrani su danas svedeni na tri područja – mjesto kupovine hrane, mjesto pohrane namirnica i objedovanje u objektima organizirane prehrane. Tržnica, lokalna trgovina i supermarket mjesta su na kojima kupujemo namirnice, uz specijalizirane pekare i mesnice. Objekti organizirane prehrane su restorani, hoteli i razni uslužni objekti koji nude gotova jela. Prema nedavno uvedenom zakonodavstvu, svi oni bi trebali biti pokriveni HACCP sustavom i na taj način sigurni od rizika.
Preostaje kućanstvo i transport hrane od mjesta kupnje do kuće. Visoke ljetne temperature mogu biti značajan faktor rizika za namirnice koje čuvamo na hladnom – mlijeko, jaja, meso, riba, povrće. Zato je važno čuvati hladni lanac tako da namirnica od mjesta kupnje do pohrane u kući provede što je moguće manje vremena. Jer na visokim temperaturama vrijeme nam nije saveznik.
Posebno se ističe nekoliko namirnica koje su osjetljive na kvarenje uz opasnost od trovanja mikrobnim patogenima:
Jaja
Mlijeko
Mliječni proizvodi
Sirevi
Riba
Lubenica (otvorena)
Zelena salata
2. SKLADIŠTENJE
Održavajte skladišne prostore čistim i suhim, posebno hladnjak. Ne ostavljajte meso na dasci za rezanje, niti smrznuto meso odmrzavajte predugo, posebno ako ga ostavite u vodi, a posebno je to važno istaknuti za meso peradi i ribu. Meso u hladnjaku držite u odvojenim posudama, posebno je to važno za mesna jela. Ne spremati blizu sirovu hranu i povrće s gotovim jelima.
3. NAČIN PRIPREME – posebno budite oprezni ljeti
– ne podgrijavajte hranu nekoliko puta
– jednom odmrznutu hranu nemojte ponovno smrzavati – poseban oprez kod sladoleda (u većem pakiranju)
– perite ruke prije jela, rukovanja hranom ili spremanja jela
– jaja razbijte neposredno prije pripreme i uvijek provjerite na kvarljivost
ČITAJTE ROK TRAJANJA!
4. PROVJERA SVJEŽINE
Ljudski nos i jezik su dva prilično razvijena čula za prepoznavanje pokvarene hrane, samo se treba sjetiti koristiti ih. Ako namirnica ima pljesniv okus, kiseo okus, neobično gorčast okus, nemojte je jesti – neka vam ne bude žao baciti pokvarenu hranu – crijeva, jetra, bubrezi i ostatak organizma će biti jako zahvalni na takvoj odluci.
Hrana sumnjive boje, mirisa i okusa nije za jelo – to je već postalo otpad!
5. NE PITI USTAJALU VODU
Izbjegavajte vodu s ledom u kafićima kada su visoke temperature. U vodu, mineralnu i sokove uvijek dodajte par kapi limuna.
6. PLJESNIVI KRUH ne da se popraviti
7. NAPUHNUTE LIMENKE, MESNA JELA I PAŠTETE nemojte otvarati. Odmah ih bacite na sigurno mjesto.
8. DŽEMOVI, SLATKO I MLIJEČNI PROIZVODI koji imaju vidljivu plijesan više nisu dobri za jelo. Nije ih dovoljno samo ‘počistiti’ ih s vrha.
9. NOS I JEZIK NE MOGU UVIJEK DETEKTIRATI BAKTERIJE
Kada sumnjate u ozbiljno trovanje hranom za koju ste već kod konzumacije bili nesigurni u higijensku ispravnost obratite se liječniku odmah i bez odlaganja. Simptomi su opća mučnina, bol u želucu, povraćanje, bolna nadutost, proljev.
Kod blažih probavnih tegoba rješenje su probiotski proizvodi uz prebiotike i dosta tekućine. Izvori probiotika su jogurt, mladi kravlji sir, acidofil, kefir, razblaženi kupusni rasol i razblažena sirutka. Izvori prebiotika su cikorija i inulin.
10. MESNE NARESKE, PAŠTETE, SUHOMESNATE PROIZVODE, HRENOVKE, PEČENO MESO uvijek držite u hladnjaku.
Nije samo rizik od akutnog trovanja opasan, sobna temperatura pogoduje nastanku toksičnih i kancerogenih spojeva nitrozamina. Preporuka je njihov dalji nastanak umanjiti vitaminom C, odnosno konzumiranjem limuna, rajčica, paprika ili nekog drugog svježeg povrća uz takav ljetni mesni obrok.
IZVOR: HRT
