Ivan Branko Šamija, hrvatski leksikograf, novinar, književnik i književni prevoditelj umro je u 80. godini u srijedu, 13. rujna. Autor je nekoliko hrvatskih rječnika.
IVAN BRANKO ŠAMIJA rođen je 24. studenoga 1937. godine u Lovreću. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je francuski jezik i komparativnu književnost. Radio je kao nastavnik francuskoga i hrvatskoga jezika u OŠ „Milan Bakić“ u Bjelovaru, a u gimnaziji u Bjelovaru predavao je francuski. Prevodi s francuskoga na hrvatski jezik. Iz nastave prelazi u novinarstvo. Zapošljava se u INI (Industriji nafte) kao novinar i novinar urednik i tu je proveo punih devetnaest godina. Sudjelovao je i na znanstvenim skupovima i objavljivao svoje priloge u zbornicima s tih skupova. Ogledao se kao rječničar i pisac monodrama. Važnija djela: Rječnik imotskoga govora, u suautorstvu s Petrom Ujevićem, Zagreb, 2001., Rječnik imotsko-bekijskoga govora, Zagreb, 2004., Prinosi rječnjaku i pravopisu hrvatskomu, Zagreb, 2008. i 2009., Slikovni rječnik Imotske krajine, u suautorstvu s Pericom Tucakom i Josipom Joškom Petričevićem, Zagreb, 2010. Rječnik jezika hrvatskoga, Zagreb, 2012. Rječnik tuđica i hrvatskih riječi, Zagreb, 2014.
Hrvatski (što-kaj-ča) rječnik, I (A- G), II (H-Nj) sa suradnicma, Zagreb, 2015. Slikovni rječnik hrvatskog uzmorja s Josipom Joškom Petričevićem, Zagreb, 2017. Osim leksikografskih knjiga objavio je i knjigu tragikomedija Prkos u kojoj je i istoimena monodrama za koju je dobio književnu nagradu Ivan Raos. Od prijevoda s francuskoga objavio je knjigu Sarraute, Nathalie: Doba sumnje, Zagreb, 2015. Posljednjih 18 godina Ivan Branko Šamija je vrlo aktivan u zavičajnoj udruzi Društvo Lovrećana Zagreb i urednik je godišnjaka Društva Lovrećki liba koji redovito izlazi svake godine i već je objavljeno 17 brojeva. Uredio je i pripremio za tisak više knjiga drugih autora. Redovito je sudjelovao i u natječaju časopis Jezik za najbolje novotvorenice i dobitnik je dviju nagrada toga časopisa. Branko je do zadnjeg daha radio na novom slikovnom rječniku zavičajnog govora Okobiokovlja u suradnji s Josipom Joškom Petričevićem i očekujemo da će već gotovi rukopis biti tiskan uskoro.
Počivao u miru!
