Nakon uspješnice, “Uloga diplomacije u razvoju turizma”, autorica dr. sc. Marija Jović objavila je novu knjigu “Uloga ravnatelja u promicanju kvalitete knjižničnih usluga”, u izdanju Synopsis Zagreb-Sarajevo, koja će zasigurno unaprijediti spoznaje za stvarnim potrebama struke.
Knjižnice su danas prepoznatljivi simboli kulture jedne sredine pa, usuđujem se reći, i prestiža. Sredina koja ima razvijenu knjižničarsku politiku smatra se duhovnijom, civliziranijom i aktualnijom na svim poljima društvenog utjecaja.
Znanost, u svojem nastojanju razumjeti ono što je stvoreno, i knjižničarstvo, u svojem nastojanju ponuditi odgovore na pitanja znanstvenika, istraživača i čitatelja, odnosno svojih korisnika, imaju itekako velik broj zajedničkih ciljeva.
Za mene su knjižničarstvo kao struka i sve što je ono iznjedrilo, prozor kroz koji se naziru nebrojene mogućnosti za inovacije u poslovanju i komunikaciji s krajnjim korisnicima knjižničnih usluga. Knjižnice su se do kraja 20. stoljeća percipirale kao lijepa i uredna, a ipak mračna, pasivna, i neinventivna zdanja, koja na policama kriju neizmjernu količinu znanja. No za tu se količinu informacija trebalo potruditi, mjesecima tapkati na mjestu, iščitavati mnoštvo povezanih tema te samostalno doći do biti. Knjižničare, u većini slučajeva knjižničarke, percipiralo se strogim osobama, zategnutih punđi s naočalama na vrhu nosa, nesklonih komunikaciji.
Međutim, 21. stoljeće otvorilo je vrata novih mogućnosti u knjižnicama te je dalo priliku osobama koje su spremne uhvatiti se ukoštac sa zahtijevnim izazovom promjene percepcije javnosti prema tim ustanovama. Knjižnice najednom postaju sjecišta znanja iz različitih izvora (tiskana, digitalna i hibridna građa), postaju mjesta javnog okupljanja, kulturnih oplemenjivanja i razmjene različitih korisnih informacija.
Projekt “nove vrste knjižnica” na svojim su leđima iznijele brojne stručne, ali nadasve plemenite osobe koje jako vole knjige i čitanje. Njihova se plemenitost ogleda i u tome da su na vrijeme prepoznale kako se ispod tiska i u tisku te na dotrajalim stranicama ponekih izdanja kriju nebrojene mogućnosti otvaranja knjižnica u drugačijim oblicima.
Knjižnice su danas prepoznatljivi simboli kulture jedne sredine pa, usuđujem se reći, i prestiža. Sredina koja ima razvijenu knjižničarsku politiku smatra se duhovnijom, civliziranijom i aktualnijom na svim poljima društvenog utjecaja, navodi autorica.
