Sretan Uskrs želi Vam cijela ekipa Radio Imotskog!
Kršćani danas slave Uskrs ili Vazam, najstariji i najveći kršćanski blagdan kojim se obilježava nedjelja Gospodinova uskrsnuća te njegova pobjeda nad smrću i grijehom.
Katolici u cijelom svijetu slave Uskrs, blagdan Kristova uskrsnuća, koji je za katoličke vjernike središte cijele liturgijske godine. Uskrs vjernici diljem Hrvatske slave svečanim liturgijama u crkvama koje su se tijekom korizmenog 40-dnevlja pripremale za svetkovanje vazmenog otajstva.
Uskrs je najveći kršćanski blagdan, slavi se središnji događaj kršćanstva: Kristovo uskrsnuće. Uskrs se često naziva i Vazam. Sama riječ vazam dolazi od vuzem (uzeti), odnosno označava da se nakon dugog vremena posta (post se u korizmi, i to ne svuda, prekidao samo na Veliki četvrtak) opet može uzeti meso. Postoji određena razlika između Vazma i Uskrsa. Dok Uskrs označava sam dan kada se slavi Kristovo uskrsnuće, Vazam je širi pojam i označava cijelo otajstvo spasenja – Kristovu muku, smrt, uskrsnuće i proslavu.
Blagdan Uskrsa ne slavi se svake godine u isto vrijeme. Danas se on slavi u prvu nedjelju nakon prvog proljetnog punog mjeseca (uštapa). Budući da prvi proljetni uštap može biti između 22. ožujka i 25. travnja, to znači da blagdan Uskrsa može pasti samo unutar tog vremena. Skrušene molitve, procesije, obredne vatre, jela i kolači i njihov blagoslov u uskrsnoj košari, bojenje uskrsnih jaja, uskrsno čestitanje i darivanje te pjesme u slavu Uskrsa samo su dio pučkih uskrsnih običaja, piše HRT.
Za Uskrs se odlazi na jutarnju misu ili se na Veliku subotu sudjeluje na svečanom vazmenom bdjenju. Na sam Uskrs tradicijski se blaguje šunka, često domaći kruh te slastice. Hrana se prije blagovanja odnosi u crkvu na misu gdje je svećenik blagoslivlja, a zatim vjernici odlaze kući na uskrsni objed i slavlje. Djeca se za Uskrs igraju igara u koje su uključene pisani, poput tuckanja pisanicama, gađanja pisanica kovanicama, traženja sakrivenih pisanica po kući ili u travi izvan kuće i sl. U igri tuckanja jajima uzme se svoje jaje i izabere se protivnika. Jaja se jedno u drugo tuckaju vrhovima, a pobjednik je onaj čije jaje ostane čitavo i on nastavlja igru. Pisanica pobjednica je ona koja ostane čitava nakon cijelog kruga tuckanja.
U središnjem dijelu gornje Hrvatske, posebice u Prigorju i Zagorju, postoji tzv. pohod raspetnika ili križičara. Postoji mnogo crkvenih pjesama koje opjevavaju Isusovu muku, raspeće i uskrsnuće. U hrvatskoj uskrsnoj tradiciji najpoznatije su “Kraljice neba”, “Uskrsnu Isus doista”, “Na nebu zora rudi” i dr. Poznato je oko 100 skladbi, koje se pjevaju kao uskrsne pjesme od Velike subote do Duhova, ali samo oko 30-ak ih se pjeva i danas.
Uskrs je i prilika da se progovori o životu suvremenog čovjeka, njegovim patnjama, strahovima i nadama, piše HRT.
