Zanimljiv ,nesvakidašnji ,ali za Imotski krš i uvijek očekivani događaj u Berinovcu mjestu u općini Lokvičići.Poznati speleolog Branimir Jukić iz speleološke odsjeka Hrvatskog Planinarskog društva Imotski i član HGSS-a nazvao nas je te nam referirao taj događaj.
-Nazvao me prijatelj Igor Zovko sa Berinovca i ispričao mi da se prilikom pomaganja u vrtu kod njegovog susjeda i prijatelja Marka Piplice otvorila jama. Javio sam se kolegama iz Speleološkog odjeka Hrvatskog planinarskog društva Imotski, pokupili smo opremu i otišli na Berinovac. Nakon sto smo malo proširili ulaz, spustili smo se u pravu jamu od gotovo 20 metara dubine.Rekoh,speleološki objekt u Berinovcu je kaverna koja se otvorila prilikom poljoprivrednih radova u uz nasade smilja.
Kaverne su speleološki objekti bez prirodnog ulaza. Na njih se najčešće nailazi prilikom bušenja tunela (kaverne u tunelu SV Ilija), ili u većim graditeljskim zahvatima u kojima se skida velika količina stjenskih slojeva. Kaverne ponekad,ali na sreću rijetko, znaju biti, zbog procesa truljenja i kontaminirane otrovnim plinovima, koji mogu biti opasni po zdravlje ljudi. Zbog toga prilikom istraživanja treba biti jako oprezan. Ova kaverna u Berinovcu je iznimno topla, s čistim zrakom. Jamskih je karakteristika i kanal je gotovo vertikalan do dubine cca 18 m. Dalje se kanal nastavlja vodoravno ali je sužen i speleolozi nisu uspjeli proći dalje.To će se pokušati u nastavku istraživanju za nekoliko dana,jer nam se čini vrlo zanimljivim. U jami su primijećeni špiljski organizmi pa će se napraviti i biospeleološko istraživanje novonastale jame. Imotsko podzemlje je bogato podzemnim špiljskim vrstama, a među njima je najpoznatija čovječja ribica, endem dinarskog krša. Također su u nekim jamama Imotske krajine, prilikom izrade stručne podloge za Geo park nedavno pronađene i nove za znanost nepoznate vrste, tako da će biti zanimljivo pričekati i rezultate biospeleoloških istraživanja ove novonastale jame u Berinovcu. U krškom terenu kojem pripada cijela Imotska krajina na ovakve se objekte najčešće može naići prilikom bušenja tunela i prilikom izvođenja građevinskih radova . Rjeđe, ali se također događa da se kao u ovom primjeru, kaverne otvore urušavanjem tankog nadsloja u vrtu ili dvorištu obiteljskih kuća.Nakon što smo proširili sami ulaz u jamu,spustio sam se i onda nakon nekoliko metara dolazim u pravu krašku jamu koja je u dubini od dvadeset metara proširena u dvoranu tri za tri metra,ispričao nam je Branimir Jukić.
Foto: Speleološki odsjek HPD-Imotski
