Ponuda premijera Andreja Plenkovića o povećanju osnovice za plaće svim državnim i javnim službenicima od 6,12 posto u tri navrata u 2020. godini ni najmanje ne rješava zahtjeve školskih sindikata, pa se štrajk u obrazovanju, čiji prvi ciklus završio je dana, nastavlja i idući tjedan.
U ponedjeljak će u štrajku biti sve škole u zemlji, a nakon što “odrade” opći štrajk, u utorak se akcija ponovno nastavlja prema cirkularnome modelu, odnosno kao i dosad, po županijama.
Paralelno sa štrajkom u obrazovnim ustanovama idući tjedan kreću i prosvjedne aktivnosti na Markovu trgu u Zagrebu, a sindikati najavljuju kako će se provoditi u manjem i većem opsegu, od “šetnje šetača” do većih prosvjeda. Situacija se može promijeniti jedino ako u međuvremenu dođe do bitnog pomaka, odnosno sastanka predstavnika Vlade i sindikata i rješenja sindikalnih zahtjeva, poručio je u petak Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama.
– Od ponedjeljka i svaki sljedeći dan štrajk u školama odgovornost je Vlade Republike Hrvatske. Mogli su naći rješenje, a ne ići putem prijevare. Politika “zavadi pa vladaj” neće proći u zbornicama – tvrdi Mihalinec, koji najavljuje kako će se sindikati odazvati pozivu koji dođe iz Vlade.
Iz sindikata školstva, kao i dan ranije, objašnjavaju kako je poruka premijera Plenkovića neprihvatljiva iz razloga što on nudi rast osnovice za plaće svim državnim i javnim službenicama, ali ne i korekciju koeficijenata složenosti poslova zaposlenih u osnovnim i srednjim školama od 6,11 posto, što traže školski sindikati, jer upravo zbog nepravičnih koeficijenata zaostaju plaće zaposlenih u prosvjeti.
Rastom osnovice koja je ista svim državnim i javnim službenicima postojeće će se stanje samo zacementirati, čak naprotiv, u apsolutnim iznosima razlike u plaćama između prosvjetara i zaposlenih u ostalih u javnim službama s istom stručnom spremom i istom složenosti poslova samo će se povećati na štetu prosvjetara.
– Mi govorimo o koeficijentima, on o osnovici. To su kruške i jabuke. Premijer je svojom najavom možda zadovoljio političke kolege, ali ne i zaposlene u sustavu odgoja i obrazovanja koji odazivom u štrajk dobro razumiju o čemu se radi – kaže Sanja Šprem, predjednica Sindikata hrvatskih učitelja, koja je premijeru poručila da ne podcjenjuje inteligenciju zaposlenih u prosvjeti.
– Kako to da Vlada nema 450 milijuna kuna, koliko bi trebalo za 6,11 postotno povećanje koeficijenata u sustavu odgoja i obrazovanja, a odjednom je pronašla 1,2 milijarde kuna za sve zaposlene u državnim i javnim službama? To je jasna poruka da za sve ima, a za nas ne, da obrazovanje nije prioritet, da smo ponovno zadnja rupa na svirali – poručuje Sanja Šprem.
Zašto prosvjetari odbijaju prihvatiti najnoviju Plenkovićevu ponudu? Kako sami kažu, riječ je o kruškama i jabukama. Naime, plaću službenika i namještenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta te osnovice za izračun plaće, uvećan 0,5 posto za svaku navršenu godinu radnog staža. Osnovica za plaće ista je u svim javnim službama (zdravstvo, školstvo, socijala, kultura) i od 1. rujna ove godine iznosi 5.695,87 kuna bruto.
Međutim, razliku u plaćama čine koeficijenti. Prosvjetare smeta što su oni za istu ili sličnu složenost poslova i istu stručnu spremu neujednačeni u cijelom sustavu, a najniži su u prosvjeti. Primjerice, učitelji i nastavnici imaju koeficijent na plaću 1,325, a struke s otprilike sličnom složenosti poslova i stručnom spremom, poput mlađih asistenata na fakultetima (do pet godina staža) 1,406 ili socijalni radnici 1,40.
Razlike u plaćama samo na osnovi koeficijenata su tako više od 400 kuna bruto. Ili, koeficijent inženjera kemije u školi (1,325) niži je od inženjera kemije u bolničkom laboratoriju gdje kao nezdravstveni djelatnik koji sudjeluje u dijagnostici i liječenju ima koeficijent 1,445 (oko 700 kuna bruto više nego u školi).
Ako se osnovica poveća svima jednako, ove će se razlike još produbiti, tvrde u sindikatima školstva. Upravo zato traže korekciju koeficijenata zaposlenih u školstvu i njihov rast za 6,11 posto, čime bi se trenutačno zaostajanje za ostalim javnim službama uklonilo, piše Slobodna Dalmacija.
Foto Željko Hajdinjak/HANZA MEDIA