Frontalni štrajk u svim školama i svim županijama svaki dan do ispunjenja zahtjeva, veći i manji prosvjedi, od kojih će najveći biti onaj na Trgu bana Jelačića u ponedjeljak, 25. studenoga, akcije kojima će prosvjetari biti svakodnevno vidljivi – sve to slijedi nakon što je štrajk u školama ušao u 27. dan, a sindikati, prema najavama, potpuno zaoštrili odnose prema Vladi, piše Jutarnji list.
U OŠ “Stjepan Radić” Imotski nastava će se održati djelomično prema rasporedu za srijedu koji možete pogledati na službenoj stranici škole.
Sustav obrazovanja danas je bio ponovno paraliziran, sindikati kažu da je štrajkalo više od 90 posto zaposlenih u svim osnovnim i srednjim školama, a tako će biti i svih idućih dana.
– Danas je prvi dan u kojemu štrajkamo pod velikom Vladinom prijetnjom da neće platiti dane provedene u štrajku, a odaziv je najbolji odgovor na pitanje što zaposleni u obrazovanju misle o tome. Nitko više neće dati da ga se gazi, nitko više neće biti ponizan. Nema više cirkularnog štrajka, ovako će biti svaki dan do ispunjenja našeg zahtjeva – decidiran je bio Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama.
Referendum
Vjetar u leđa sindikatima su dali i rezultati referenduma koji se među zaposlenicima provodio prošli tjedan. Podsjetimo, izjašnjavalo se o prijašnjoj Vladinoj ponudi da se koeficijenti zaposlenima u obrazovanju povećaju za dva posto nakon 30. lipnja iduće godine ako Vlada u međuvremenu ne “redizajnira” Uredbu o koeficijentima u javnim službama. U srednjim školama tu je ponudu odbilo 96,74 posto zaposlenika, a u osnovnim školama, prema riječima Ane Tuškan, glavne tajnice Sindikata hrvatskih učitelja, njih 96,07 posto.
U međuvremenu je Vlada ponudu o rastu koeficijenata preinačila u dodatak od dva posto od istog datuma, što sindikati smatraju još gorim prijedlogom.
– Hvala roditeljima što podržavaju i shvaćaju važnost obrazovanja. Započeli smo ovu borbu i ona je nadišla sve nas, pokazuje koliko su zaposlenici nezadovoljni, koliko ih se podcjenjuje, vrijeđa njihovo dostojanstvo. Ne možete nas ugasiti, ovo je borba za bolju Hrvatsku. Ustrajemo i ne odustajemo – poručuje Ana Tuškan.
Osim nastavka generalnog štrajka, sindikalne akcije sutra će osjetiti i sudionici kongresa Europske pučke stranke koji se do 21. studenog održava u Zagrebu. Mihalinec je najavio da će sindikalni aktivisti na cijeloj trasi od hotela Sheraton do Arene, gdje će se kongres održati, organizirati mini akciju “Potrubi za obrazovanje” te nositi transparente s tim napisom. Između 13 i 14 sati trubit će i ispred sjedišta HDZ-a na Trgu žrtava fašizma u Zagrebu, ali i u svim hrvatskim gradovima gdje imaju članove, i to najmanje na jednom križanju.
Mihalinec je rekao da su pripremali i akcije koje su se trebale održati ispred Arene, ali su im one zabranjene.
Sindikati će preksutra održati mini prosvjed ispred zgrade Vlade, dok se veliki prosvjed, s učiteljima i ostalim građanima, priprema za ponedjeljak u podne na Trgu bana Jelačića. Iako se akcije zaoštravaju, Mihalinec je ipak potvrdio da su sindikati spremni nastaviti pregovore s Vladom, ali nije bio do kraja određen odgovarajući na pitanje hoće li ustrajati na svojem glavnom zahtjevu – da se svim zaposlenima u obrazovanju osigura rast koeficijenata za 6,11 posto.
Početni zahtjev
– Nećemo o tome putem medija. To je naš početni zahtjev, o ostalome ćemo u pregovorima s Vladom – odgovara Mihalinec te dodaje da to nije borba samo za 6,11 posto, nego za dostojanstvo zaposlenih u obrazovanju. Sindikati žele pregovarati isključivo s premijerom Andrejom Plenkovićem i ministrom financija Marićem, rekao je. Iako poručuje da će nastavnici dati sve od sebe da djeca najmanje osjete posljedice dugotrajnog štrajka te da ih odaziv štrajku i potpora roditelja drže u uvjerenju da se on neće razvodniti, ima i poruku za roditelje.
– Svatko tko ima prigovor na ono što će se od sada pa nadalje događati neka se obrati na adresu Trg svetog Marka 2 ili na mail predsjednik@vlada.hr. Tamo se nalaze isključivi krivci za to što su učitelji više od mjesec dana u štrajku i zašto idemo do kraja – poručuje.
Dijalog
Ministrica obrazovanja i znanosti Blaženka Divjak je naglasila da je dijalog između premijera Andreja Plenkovića i predstavnika sindikata imperativ te da nije dobro da svatko ostane ukopan na svojim pozicijama. Najavila je da je za danas pozvala na sastanak u Ministarstvo znanosti i obrazovanja predstavnike školskih sindikata te pravobraniteljicu za djecu, a trebalo bi se razgovarati o nadoknadi nastave propuštene u danima štrajka i ostalim pojedinostima. Glavni za taj posao i predstojeće analize bit će njezin glavni savjetnik Marko Košiček.
– Ostajemo pri dosadašnjim napucima o nadoknadi nastave, što znači da će se propušteni dani imoći nadoknaditi nenastavnim danima, radom subotama, skraćivanjem praznika ili produžetkom školske godine. Nastavit ćemo analizu, ne postoji magična formula za svih 1300 škola – kaže Košiček.
Sada će se tražiti i nova rješenja, iako Košiček ne navodi koja. Činjenica jest da je svaka škola danas ušla u sedmi dan bez nastave, a provede li se frontalni štrajk do petka, bit će u manjku od deset radnih dana. Najteže će u ovoj situaciji biti roditeljima i djeci, osobito maturantima, a iako iz Ministarstva tvrde da u ovom trenutku još nisu ugroženi državna matura i upisi na fakultete, pitanje je kako će se u regularnom dijelu školske godine sve moći provesti na vrijeme. Ove školske godine, podsjetimo i to, osnivači škola (županije i gradovi) mogli su birati među četiri modela školskih praznika, pa je vrlo izvjesno da će djeca iz različitih županija nadoknade imati u različito vrijeme.
Oni koji imaju tri tjedna zimskih praznika “u komadu”, morat će ih, vrlo vjerojatno, skratiti za nekoliko dana, a oni koji zimski odmor imaju u dva dijela, pitanje je koliko će se odmarati krajem veljače kada je predviđen jednotjedni drugi dio zimskog odmora. Produžetak školske godine vrlo je izvjestan nakon 17. lipnja, što je srijeda, no sada je već upitno hoće li se nadoknade moći odraditi samo u četvrtak i petak u tome tjednu ili će se morati zahvatiti i nešto dana u sljedećem tjednu. Sve u svemu, teška situacija za djecu i roditelje, a uzme li se još k tome da su neki nastavnici radili i u vrijeme štrajka, pitanje je kako će se skrojiti novi rasporedi i hoće li i u danima nadoknade biti rupa za učenike u takvoj satnici.
“Nadoknade nastave koje će nastavnici održavati jesu prekovremeni rad”
Iako je Vlada najavila kako dane provedene u štrajku nakon 15. studenoga više neće platiti, a to neće moći učiniti ni sindikati, potpora štrajku ne jenjava: dnevno gube prosječno 315 kuna od plaće, no i dalje je u štrajku više od 90 posto učitelja. Sindikalci su već najavili kako će dane nadoknada tretirati kao prekovremeni rad, što će stvoriti još veći trošak proračunu.
Za hrvatsko školstvo ovo je doista nova situacija i trebat će tek vidjeti kako će se s pravne strane to riješiti, slažu se i pravni stručnjaci. Viktor Gotovac, izvanredni profesor na Katedri za radno i socijalno pravo zagrebačkoga Pravnog fakulteta, ističe kako prema Zakonu o radu poslodavac može, ali i ne mora, platiti radnicima vrijeme provedeno u štrajku.
– Ipak, bez obzira je li dan štrajka plaćen ili ne, nadoknade se trebaju tretirati kao prekovremeni rad. Svaki rad koji nadilazi obveznih 40 sati tjedno jest prekovremeni rad – smatra Gotovac. Dodajmo kako nastavnici i učitelji smatraju da su dolaskom na posao i u danima štrajka formalno bili na radnome mjestu, iako (većina njih) nije održavala nastavu.
U granskim kolektivnim ugovorima za osnovno i srednje školstvo, pak, stoji kako će se osnovna plaća uvećati za prekovremeni rad 50 posto, za rad subotom 25 posto, a u sustavu srednjega školstva navodi se čak i to da se rad na dane blagdana i neradne dane utvrđene zakonom (na primjer, 1. svibnja) uvećava za 150 posto.
– Jedino kada se nadoknade ne bi trebale plaćati kao prekovremeni rad jest ako se organiziraju nakon završetka nastavne godine, čiji je kraj planiran za 17. lipnja, u danima koji su za učitelje još redoviti radni dani, ili u vrijeme radnih dana tijekom zimskog odmora učenika – smatra Viktor Gotovac. (M. Cvrtila)
Hoće li se ovih dana napokon pomiriti svi školski sindikati?
Paralelno s aktivnostima koje sljedećih dana planiraju, traje i pokušaj okrupnjivanja sindikata i udruga koje predstavljaju učitelje i nastavnike kako bi prosvjetarski bunt još više dobio na snazi. Jučer su se tako okupile tri nastavničke grupe – Školska zbornica, Nastavnici.org i 45 minuta, koje zajedno broje oko 15 tisuća članova, te na sastanak pozvale predstavnike Sindikata hrvatskih učitelja i Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, ali i manjinski sindikat Preporod koji je dugo u sukobu s većinskim sindikatima, ali čijih oko devet tisuća članova od početka sudjeluje u svim aktivnostima većinskih sindikata.
– Ovo je trenutak u kojemu nema mjesta za bildanje mišića i pumpanje ega. Trenutak je za jedinstvo, želimo da naše aktivnosti imaju što veći odjek u javnosti, a odaziv na prosvjed na Trgu bana Jelačića u ponedjeljak što masovniji – rekla je profesorica Tamara Šoić iz udruge 45 minuta. Na sastanak s nastavničkim udrugama dolazak su najavili predstavnici Preporoda, ali i Sindikat hrvatskih učitelja. (M. Cvrtila)
“Ako policajci pristanu, u bijeli štrajk ćemo za predsjedanja EU”
Sindikat policijskih službenika (SPS), četvrti po veličini policijski sindikat u zemlji, jučer je podržao štrajk nastavnika i učitelja, ali i najavio mogućnost da u štrajk zbog nezadovoljstva uvjetima rada stupe i sami policajci.
“Sindikat policijskih službenika provest će u narednom periodu anketu koju će uputiti svim policijskim službenicima od kojih će zatražiti, bez obzira kojeg su sindikata članovi, izjašnjavanje o sudjelovanju u prosvjedima i štrajku i nakon toga, ovisno o rezultatima, pokrenuti određene sindikalne akcije koje će se intenzivirati kada u Hrvatskoj bude u tijeku predsjedanje Vijećem EU”, navedeno je u priopćenju SPS-a koje potpisuje njegov predsjednik Mario Puškarić.
Puškarić nam je jučer u telefonskom razgovoru rekao kako bi štrajk policajaca, naravno ako se njihovi članovi usuglase, predstavljao zadnju mjeru koju bi poduzeli te da bi se u tome slučaju radilo o tzv. bijelom štrajku. “Naravno da policija ne može prestati raditi, no moguće je iskoristiti ovlasti koje imamo po zakonu te npr. zaustaviti i pregledati svako vozilo na graničnome prijelazu”, kaže Puškarić, čiji sindikat broji gotovo 1400 članova. (Marin Dešković)
Ministarstvo obrazovanja: U štrajku 63,34 posto radnika
Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja izvijestili su u utorak da je u osnovnim i srednjim školama 63,34 posto radnika, njih 12649, koji su u štrajku.
Po podacima ministarstva, najveći je odaziv u Međimurskoj županiji (76,76 posto), Virovitičko-podravskoj (71,58 posto), Brodsko-posavskoj (70 posto), Šibensko-kninskoj (69,77 posto), Zagrebačkoj (68,99 posto) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (68,35 posto).
Najmanji je odaziv u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (48,25 posto). Slijedi Ličko-senjska (57,98 posto) i Primorsko-goranska (57,61 posto) i Karlovačka županija (59,11 posto) te Grad Zagreb (59,56 posto).
U Gradu Zagrebu ukupno je najviše radnika koji štrajkaju, njih 2542. U Splitsko-dalmatinskoj županiji je 1082 radnika u štrajku, a u Primorsko-goranskoj županiji 942 radnika.
Za Bjelovarsko-bilogorsku županiju nema podataka.
IZVOR: Jutarnji list
