Nova ispitivanja dotoka vode u Modro i Crveno jezero

Naš poznati speleoronilac i planinar , viši stručni suradnik Javne ustanove More i krš Branimir Brane Jukić ustupio nam je najnovije podatke istraživanja dotoka vode u Modro i Crveno jezero.Prenosimo u cijelosti ovu vrlo zanimljivu stručnu recenziju.

Fascinantna je činjenica kako se spomenici prirode Crveno i Modro jezero nalaze unutar jednog kilometra, a njihovi hidrogeološki sustavi se u potpunosti razlikuju. Članovi speleološkog odsjeka HPD Imotski i Javne ustanove More i krš mjere redovno vodostaje (na slici Ante Škeva).

Ovaj tjedan je tako izmjeren vodostaj u Crvenom jezeru od 291,0 m nad morem, a u Modrom jezeru je vodostaj iznosio 305,7 m nad morem. Razlika u razini površine jezera iznosi 14,7 m što još jednom dokazuje kako jezera nemaju jedinstven hidrološki i hidrogeološki režim. Branimir Jukić, viši stručni suradnik iz Javne ustanove More i krš, Prof. emer. dr. sc. Ognjen Bonacci i doc. dr. sc. Ivo Andrić s Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije već duže vrijeme istražuju hidrološke i morfološke fenomene koji se vežu za Crveno i Modro jezero. Svako novo mjerenje potvrđuje od prije zapažene karakteristike ovih krških jezera. Analizirajući kretanje vode u jezerima, zaključak se nametnuo kako sliv Modrog jezera je značajno manji od sliva Crvenog jezera. Modro jezero se lokalno prihranjuje sa sliva ne većeg od 40 km2 što su pokazali uspostavljeni hidrološki modeli, kalibrirani i verificirani na stvarno izmjerenim podacima. Crveno jezero ima komponentu direktnog dotjecanja puno slabiju u usporedbi s komponentom koja se izravno veže s kretanjem podzemnih voda u krškom masivu. 

Slika 2 Konceptualni model toka podzemne vode u Dinarskom kršu

Inače, u Dinarskom kršu razlikuje se regionalni tok podzemne vode od lokalnog (Slika 2), a Crveno jezero zorno reflektira regionalna kretanja podzemne vode. Stoga ne čudi razlika u vodostaju Crvenog i Modrog jezera koja se može zapaziti pri istovremenom mjerenju (Slika 3).

Autokorelacijska analiza vremenskih nizova kretanja vode u oba jezera je dala zanimljiv odgovor. Uz analize prikupljenih podataka iz oba jezera lako se može vidjeti vrijeme koje karakterizira svaki analizirani sliv. To vrijeme se naziva vrijeme memorije, a najlakše ga je opisati kao razdoblje reagiranja sliva na pobudu (kišu). Određuje se razvijanjem autokorelacijske funkcije (ACF) za raspoložive nizove te se gleda kašnjenje sliva u usporedbi sa dvadeset postotnoj vrijednosti analizirane funkcije (Slika 4). Iako podaci za Crveno i Modro jezero nisu mjereni istom razdoblju, usporedba je moguća i očekivane vrijednosti su svakako potvrđene. Crveno jezero ima vrijeme memorije od 22 dana, a Modro jezero 14 dana. To potvrđuje pretpostavke kako se slivovi dva jezera preklapaju, ali nikako nisu jedan sliv jer je vidljivo kako u slučaju Crvenog jezera voda putuje duže i iz daljih područja.

Ako se analizira opadanje vode u jezerima, posljedično i način istjecanja, lako se primjećuje kako se Modro jezero puno brže prazni (Slika 5). Prikazane krivulje se nazivaju recesijske krivulje i mnogo govore o hidrogeološkom funkcioniranju jezera. Ukoliko je krivulja strma, to znači da voda iz jezera brzo istječe u okolni krški masiv, što su krivulje recesije manjeg pada i istjecanje iz jezera je sporije. Ova uočena razlika još jednom pokazuje koliko se hidrogeološki režim ova dva jezera razlikuje.

Još od ranijih mjerenja, uspostavila se veza vodostaja i ukupne zapremine oba jezera. Uz pomoć uspomoć utvrđenih odnosa zapremine i razine vode, dana 17.12.2019. (Slike 6 i 7), može se reći kako je Modro jezero sadržavalo 470.000 kubičnih metara vode, a Crveno jezero 7.400.000 kubičnih metara vode.

Print Friendly, PDF & Email

One thought on “%1$s”

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

WP2Social Auto Publish Powered By : XYZScripts.com