Uvršteni su i na popis svjetske baštine UNESCO-a.
Legende i mitovi, vjerovanja u vile i druga nadnaravna bića u uskoj su povezanosti sa stećcima i Imotskom krajinom. Tradicija je stećcima davale čak i nadnaravne moći, a srednjovjekovna groblja s nadgrobnim spomenicima postala su sve primamljivije mjesto i fenomen kojeg je lako vidjeti između Ciste Velike i Ciste Provo.
– U Imotskoj krajini ima preko 120 položaja sa stećcima. Na svim tim grobljima je tek petina stanovnika sebi mogla priuštiti stećak koji je u to vrijeme bio pravo blago. Nije bilo lako uzeti nekakav blok, pa ga obraditi i raskošno ukrasiti, govori nam Ljubomir Gudelj Velaga, poznati povjesničar iz Imotskog sa splitskom adresom.
Baš su jedni od najpoznatijih stećci na cesti iz Lovreća prema Imotskom koji su jedni i od najraskošnijih. Uz to, utvršteni su i na popis svjetske baštine UNESCO-a.
Stećci u Cisti su izrađeni od vapnenca, posebnog baš za Dalmaciju. Pomoću stećaka lako se izračuna i koliko je zajednica živjelo na tim prostorima mnoštvo godina prije nas. Svaka je zajednica imala svoje groblje.
– Često su stećci postavljani pokraj prometnica pa onda, kad uzmemo njihov položaj, lako možemo odrediti i konture nekadašnjih naselja te prometnica, dodaje Gudelj Velaga.
Ipak, mnogo je i loših primjera gdje se ovo srednjovjekovno blago pretvaralo u nove grobnice ili stavljalo u fasade kuća. Loših primjera ima i u Imotskoj krajini.
– Većina prikaza na stećcima se odnosi na zagrobni život. Prikazane su povorke, prizore iz svakodnevnih života poput lova i viteških borbi, ali, zanimljivo, rađeni su čak i prikazi nekih nebeskih tijela. Pomoću takvih prizora mogu se odrediti čak i datumi ukopavanja. Fascinantno je da su prije 500, 600 godina već promatrali zvijezde, dodaje nam naš sugovornik.
Kažu da slika govori više od tisuću riječi pa i vas ostavljamo u fotogaleriji reportera Dalmacije News.
