Imotska hidrološka zanimljivost

Nakon puna dva mjeseca od presušenja, u noći s nedjelje na ponedjeljak aktivirala su se vrela sa sjeverne strane Modroga jezera i jezero se počelo puniti vodom.Dakako, na radost mnogih Imoćana.I dok se Modro puni vodom samo kilometar udaljen drugi imotski kraški fenomen Crveno jezero i dalje bilježi lagani pad vodostaja.Za neke čudno,no za bolje poznavatelje prilika u tom jezeru,a posebno za hidrologe to nije veliko iznenađenje.Naime strula je dokazala da se ta dva jezera napajaju podzemnim vodama sa dva potpuno različita kraka. Ovaj fenomen svakako je zanimljiv ,pa smo za objašnjenje i detaljnije upoznavanje trenutačne situacije u Crvenom jezeru pitali stručnjake.


-Vodostaj crvenog jezera se približio povijesnom minimumu od 234 m i trenutno iznosi 240 m. Vodostaj u jezeru varira od 234 m do 317 m dubine.Inače ovaj vodostaj,kao i onaj najviši izmjerio je Ante Škeva inače član Hrvatskog planinarskog društva Imotski. Iako se vodostaj približio najnižem izmjerenom od 234 m, Crveno jezero je još uvijek uvjerljivo najdublje jezero u Hrvatskoj i jedno od najdubljih krških jezera Europe i Svijeta.Trenutno u jezeru nešto više od 5 mil. litara kubika vode, iznimno važan i velik spremnik pitke vode u kršu.Za iznimno niskih vodostaja, kad je voda duboko u Kazanu,(dio jezera nakon kojega je pristup vodi daleko teži) otvaraju se i jezerske špilje koje su inače potopljene. Po dojavi o spuštanju vode ispod razine donje špilje na zapadnom zidu jezera, znali smo da se radi o iznimno niskom vodostaju koji se približio povijesnom minimumu,riječi su Branimira JUkića višeg stručnog suradnika Javne ustanove More i krsš iz Splita,inače poznatog peologa,speleoronioca i planinara.

-Voda kroz prošlost, a i u budućnosti će predstavljati strateški resurs oko čije dostupnosti će se organizirati sve životne aktivnosti društva. Zbog toga razina vode u Crvenom ili Modrom jezeru može predstavljati dnevne vijesti, ali što je važnije, istovremeno predstavlja i važan podatak koji pomaže pri donošenju važnih odluka sada i u budućnosti. Klimatske promjene su odgovorne za sve duže sušne periode te vremensku preraspodjelu kišnih događaja. Hidrološki ciklus se mijenja na različitim skalama i vodna bogatstva Imotske krajine nisu izuzeta,riječi su DR.sc.Ive Andrića sa Fakulteta građevinarstva,arhitekture i geodezije u Splitu.

Inače kada je riječ o vodama Imotske krajine,treba napomenuti da je trenutačno u provedbi znanstveno istraživački projekt pod nazivom VODIME – Vode imotske krajine, financiran iz europskih fondova koji ima za cilj jačanje primijenjenih istraživanja za mjere prilagodbe klimatskim promjenama. U sklopu projekta se planira uspostava sustava za praćenje klimatskih i hidroloških parametara šireg područja kao što su razine vode unutar jezera Imotske krajine, vlažnost tla na više lokacija u Imotskom polju te praćenje raznih meteoroloških parametara na dvije automatske meteorološke postaje. Partneri na projektu su Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu (FGAG), Prirodoslovno – matematički fakultet (PMF) i Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) u Zagrebu te Sveučilište u Zadru (UniZD). Projektne aktivnosti usmjerene su na jačanje otpornosti od klimatskih promjena ranjivih sektora upravljanja vodnim resursima, poljoprivrede, energetike i turizma na specifičnom području Imotske krajine. Na temelju rezultata istraživanja izradit će se Pametni sustav za podršku odlučivanju u upravljanju Imotskim poljem u prilagodbi klimatskim promjenama te Integralna studija za upravljanje Imotskim poljem koji posljedicčno vode ka jačanju otpornosti na klimatske promjene i većoj funkcionalnosti te ekonomskom napretku Imotske krajine.

Braco Ćosić

Print Friendly, PDF & Email

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

WP2Social Auto Publish Powered By : XYZScripts.com