Cvjetnica ili Nedjelja muke Gospodnje kršćanski je blagdan koji se svake godine slavi u nedjelju prije Uskrsa i uvod je u Veliki tjedan. Uobičajeno je na misu na blagoslov donijeti maslinu ili grane drugog stabla, a u nekim dijelovima Hrvatske starije stanovništvo i dalje izrađuje palme od maslinovih grančica.
U 9 sati na Topani u Imotskom bit će blagoslov grančica, a potom procesija do crkve sv. Franje, gdje će se održati svečano misno slavlje. Neće biti misa u 11 sati i u Glavini. Od 17 do 19 sati bit će klanjanje Presvetom Oltarskom Sakramentu.
Cvjetnica označava početak Velikog tjedna u kojem se prisjećamo Isusova svečanog ulaska u Jeruzalem u dane prije Pashe, događaja opisanog u sva četiri Evanđelja, ali i njegove patnje koja je uslijedila.
Isusov ulazak u Jeruzalem obilježio je dolazak ljudi, mahanje palminim i maslinovim grančicama, ali i širenje odjeće na putu kojim je Isus hodao na magarcu. U spomen na to, na Cvjetnicu, prije jedne mise, vrši se procesija s blagoslovljenim palminim i maslinovim grančicama.
Običaj vjerskih procesija s palminim grančicama nastao je u Jeruzalemu u četvrtom stoljeću, dok se u Rimu prakticirao od devetog stoljeća, a proširio se cijelom Crkvom. Sama misa te nedjelje posvećena je Isusovoj muci, na kojoj se čita ili pjeva čitav prikaz Muke evanđeoske.
Vjernici na misu nose grančice koje svećenik blagoslivlja za vrijeme mise, a zatim ih odvode kući i postavljaju za križ na zid ili prema nekim starim običajima odvode u staju i polja. Na području Dalmacije uobičajeno je da se nose pome, tj. Pletene grančice masline ili palme. Inače, običaj posvećivanja grančica potječe iz poganskih običaja mnogih naroda koji su rezali grane s raznih stabala i stavljali ih u staju, u kuću iznad ulaznih vrata i slično prije ili nakon nekih festivala povezanih s ranim proljeće, berba ili kraj.
Još jedna posebnost Dalmatinske zagore i Like koja se danas uvriježila u mnogim domovima je pranje u vodi u koju se stavlja svježe cvijeće ili mlado žito, a sve s vjerom da će to koristiti zdravlju, ali i očuvati mladost i ljepotu lica . U Posavini su mladi bunare i dvorišta ukrašavali proljetnim biljkama, a u srednjoj Dalmaciji dječaci su djevojkama donosili cvijeće.
Cvjetnica, kao što smo već rekli, označava početak Velikog tjedna, u kojem se osam dana slave najveća otajstva kršćanstva – Isusova muka, smrt, pokop i uskrsnuće. Cvjetnica svojim liturgijskim sadržajem izražava bit tzv Uskrsno otajstvo – kroz patnju, smrt i poniženje Krist oživljava, pobjeđuje i ulazi u svoju slavu.
Inače, Cvjetnica je svoje ime dobila u rimskoj liturgiji u 4. i 5. stoljeću i tada se zvala Dominica de passione Domini , odnosno Nedjelja muke, jer je uvela otajstvo Velikog petka, a stoljeće kasnije Dominika postala palmis , ili Cvjetnica.
IZVOR: tportal
FOTO: arhiva