Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 490.074 osoba zaraženih novim koronavirusom, od kojih je 9.400 preminulo, ukupno se oporavilo 452.133 osoba od toga 3.983 u posljednja 24 sata.
U samoizolaciji je trenutno 26.362 osobe.
Do danas je ukupno testirano 3.155.683 osoba, od toga 15.079 u posljednja 24 sata.
Zaključno s 4.11.2021. utrošeno je 3.658.686 doza cjepiva, a cijepljeno je 47,57% ukupnog stanovništva, odnosno 56,94% odraslog stanovništva. Na dan 4.11.2021. utrošeno je 17.038 doza cjepiva, a od toga je 7.798 osoba cijepljeno prvom dozom.
Zaključno s 4.11.2021. 1.930.471 osoba cijepljeno je barem jednom dozom, a od njih je cijepljenje završeno za 1.811.801 osobu (1.693.445 osoba cijepljeno s dvije doze te 118.356 osoba cijepljeno cjepivom Jannsen), što čini 53,57% odraslog stanovništva.
– U zadnjih tjedan dana imali smo 19.726 novooboljelih, dok je u prvih pet dana prošlog tjedna bilo 17.157 novooboljelih. Imamo 15 posto više novooboljelih. Trenutna incidencija u RH prosječna je 1238,48, rekao je Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a.
– Mi smo trenutno na 23 mjestu u EU. Lošije od nas su Litva, Slovenija, Latvija i Estonija. Najniže incidencije imaju Malta i Španjolska. Što se tiče smrtnosti, nalazimo se na 21 mjestu u EU, dodao je Capak.
Stožer donio nove mjere
Nacionalni stožer je razmatrajući aktualnu epidemiološku situaciju u zemlji i okruženju zaključio kako su u narednom razdoblju ključna tri smjera djelovanja: postići što veću procijepljenost, uvesti ograničenja za okupljanja koja su potencijalni izvori širenja bolesti i treće postići što veću sigurnost prilikom obavljanja djelatnosti koje se neće ograničivati što se može dokazati testiranjem ili COVID potvrdom.
Rezultati nakon treće doze
Alemka Markotić pokazala je prve preliminarne rezultate analize zdravstvenih djelatnika tjedan dana nakon cijepljenja trećom dozom.
– Postoje informacije da se već tjedan dana nakon treće doze razvija visoka zaštita. Tri tjedna smo imali razinu titra oko 1000, mjesec dana nakon druge doze oko 10.000, da bi onda nakon tri mjeseca to padalo na 3000, nakon šest mjeseci na 1000, i prosjek nekakve razine titra onih koji su bili pred trećom dozom, nakon otprilike devet mjeseci, je oko 500-600. Već tjedan nakon treće doze taj titar oko 20.000. Gotovo 87 posto ljudi je odgovorilo s jakim titrovima već tjedan dana nakon treće doze. Imunološki odgovor je jak i brz. Na osnovi ovih rezultata, ali i rezultata Izraelaca koji su brzo slomili 4. val, pokazujemo da je od iznimne važnosti da ljudi prime tu treću dozu da bi bili zaštićeni u jeku 4. vala. To je osobito važno za osobe iznad 60 godina, koji su se prvi cijepili. Sigurno će u visokom postotku izbjeći dodatnu infekciju, rekla je Markotić.
Novi punktovi
– Već sada ih imamo 420 registriranih punktova, ako će biti potrebe, naravno da će se to širiti. Ima već i puno privatnih zdravstvenih ustanova koje se registrirane za testiranje.
Jesu li mjere donesene prekasno?
– Od dana kad je krenulo cijepljenje u RH nije prošao ni dan da netko iz Stožera ili Vlade ne poziva građane da se cijepe. To je najbolji način kako smanjiti broj hospitaliziranih. Tijekom ljeta, kad je bila lagodnija situacija, nismo propuštali ukazivati na to jer ljudi time štite sebe. Pojačali smo komunikaciju kako je krenula jesen. Znanost je došla do zaključaka, vidjeli ste prezentaciju, da ljudi koji se cijepe i uzimaju treću dozu su najzaštićeniji. Činjenica je da se velika većina stručnjaka izjasnila o tomu da je ovaj val ipak iznenađenje, ne u potpunosti, ali ta brzina i taj obuhvat je nešto što se nije moglo predvidjeti.
– Poanta mjera je da sačuvamo zdravstveni sustav, zaštitimo druge pacijente, postoje sugrađani koji se moraju liječiti od ozbiljnih bolesti. Ako nam se sustav bude bavio samo s covidom, ti ljudi će ostati bez zdravstvene skrbi. To se ne smije dogoditi, ti ljudi ne mogu biti žrtva onih neodgovornih. Imamo iskustva zemalja koje su uspjele spuštati brojeve novozaraženih, kombinacija visokog obuhvata cijepljenja. Španjolska, Japan i UAE imaju procijepljenost do 87 posto, ali i mjere. To objašnjava zašto nam brojke rastu, Europa se otvorila. Ali, većina članica EU ima veću procijepljenost. Komuniciramo jedno te isto već godinu dana. U moru informacija i interpretacija, davanja prostora onima koji su zagovarali neutemeljen pristup, naši smo se u situaciji da moramo posegnuti za oštrijim mjerama. Nastojali smo to izbjeći, kazao je Božinović.
Uvodi li se obvezno cijepljenje?
– Nije obvezno testiranje, ako se ne želite cijepiti nitko vas ne može natjerati. Ali, u cilju zaštite svih cijepljenih i zaštite zdravstvenog sustava moramo ići s tim mjerama. Vidjet ćemo za koje djelatnosti. Što se tiče testiranja, i danas je na državnom proračunu. Zasad će se to, kad govorimo o državnim i javnim službama, refundirati iz proračuna, to je za sada. Vidjet ćemo dokad će to trajati. Ako 4. siječnja krenemo s drugom opcijom onda ti troškovi više neće biti relevantni, naglasio je Božinović.
Odluka o obveznim COVID potvrdama odnosi se i na škole.
– Odnosi se na sve državne i javne službe, a to znači i za one koji su zaposleni na sustavu obrazovanja, rekao je Božinović.
– Ako nisu cijepljeni ili preboljeli, moraju se testirati dvaput tjedno, rekao je Capak.
Je li moguće praćenje kontakata?
– Broj je brzo skočio, to je velik rast, ne stigne se uhvatiti sve kontakte. Ovakve brojke nismo nikada imali, potrebno je nekoliko dana za prilagodbu sustava, kazao je Krunoslav Capak.
– Nikad nismo rekli da je isključena mogućnost ekstenzivnije primjene COVID potvrda. Danas je očito da je ovo itekako značajan porast i mi se prilagođavamo situaciji. Na dnevnoj bazi pratimo, kompariramo iskustva drugih. Činjenica je da smo uvijek govorili o tome da se treba cijepiti, ali očito da nismo u tome uspjeli. Otkad je krenulo cijepljenje znamo da ono nije 100 postotna zaštita, ali je vrlo visoka zaštita od težih oboljenja, rekao je Božinović.
Zašto se potvrde uvode tek 15. studenoga?
– Potreban je proces prilagodbe na potvrde, trebamo pripremiti teren, organizirati sustav, ne možemo to uvesti preko noći. Ne znamo što će se s brojkama događati. Epidemiološki gledano – imamo veliki bazen osjetljivih osoba i veliki broj izvora zaraze, svi zaraženi su potencijalni prijenosnici. Dolazi nam delta plus soj koji je još zarazniji, ne možemo ništa predvidjeti. Što se tiče kafića, nismo isključili mogućnost potvrda. Pratit ćemo situaciju idućih dana, kazao je Capak.
– Ova zaraza ima globalnu dinamiku, nema kutka svijeta koji nije pogođen ovim virusom.. Znam da pratite autoritete u ovom području, jedino što može zaustaviti virus je imunizacija, prirodnom zarazom ili cijepljenjem. Treće varijante nema, kazao je Božinović.
Serološka testiranja
– Serološki testovi smatraju se nepouzdanima za preboljenje ili imunost. Oni govore o trendovima kako se kreće humoralni imunitet, ali imamo i stanični imunitet. Ustanovljavanjem antitijela ne dokazujete preboljenje niti možete znati kad je bilo preboljenje ili kad je bio susret s virusom, to se smatra nepouzdanom metodom, istaknuo je Capak.
O školama
– Govorimo o potvrdama za zaposlenike, to se tiče školskog sustava tiče. HZJZ je izradio upute za sprječavanje epidemije. Škole na nacionalnoj razini imaju, kao što smo kazali, za ova dva dana online nastave. Od ponedjeljka se vraćaju učenici u škole, osim ako neki osnivači procijene da ne bi trebalo, ali mislim da su to rijetki slučajevi, rekao je Božinović.
– Obveza posjedovanja COVID potvrde ne odnosi se na učenike nego za zaposlenike. Pojačat će se obveza nošenja maski, dosad su to bili učenici stariji od 5. razreda, ako se ne može osigurati razmak, sada će morati nositi masku dok traje ovakva situacija. Mlađa djeca će u hodnicima morati nositi maske. Što se tiče roditelja odnosno dovođenja i odvođenja djece, također neće biti obveza posjedovanja potvrde, ali će biti posebne mjere, još ih razmatramo, kazao je Capak.
– Postoje izuzeci za učenike čije zdravstveno stanje ne omogućuje nošenje maske, to određuje liječnik, nadovezao se Božinović.
– Za studente nismo propisivali posebne mjere, sveučilišta propisuju mjere, u ovom trenutku nismo planirali ništa, istaknuo je Capak.
Što s onima koji se ne mogu cijepiti?
– Svi koji se iz zdravstvenih razloga privremeno ili trajno ne mogu cijepiti – u terapiji su ili alergični – ti ljudi nisu podvrgnuti restrikcijama. Tako je od početka cijepljenja i ne vidim zašto bi sada bilo drugačije, naglasila je profesorica Markotić.
– Uvijek smo vodili brigu o tome da ne mogu svi ljudi sve. Postoje ljudi koji ne mogu nositi maske. Na naše web stranice stavljali smo izuzetke i kako se to može ostvariti. Ako netko na prvu dozu cjepiva razvije ozbiljnu alergijsku reakciju – on se više ne cijepi dok se ne utvrdi uzrok. Postoje zdravstvena stanja kod kojih je kontraindicirano cijepljenje, oni će biti izuzeti o ovih obveza. Oni će se testirati ili štititi primjenom klasičnih epidemioloških mjera.
Mjere za Interliber
– Početkom rujna smo donijeli preporuku za poslovna događanja koja je puno liberalnija nego sada. Interliber ima posebne propisane mjere, sigurno su to COVID potvrde, ograničili smo broj posjetitelja po kvadraturi. Interliber će se održati, a mi ćemo provjeriti je li njihov epidemiološki okvir u skladu s onim što propisujemo, kazao je Krunoslav Capak.
Zašto se negiraju apeli struke?
– Nitko nije rekao da se neće uvoditi potvrde i za druge djelatnosti. Tko je to rekao? Rekli smo – od 15. studenog su neke djelatnosti sigurne, a ovisno o situaciji postoji niz djelatnosti. Nemojte nas dovoditi u situaciju da moramo sve ispočetka. Od početka imamo problema u komunikaciji, istaknuo je Božinović, reagirajući na pitanja novinarke.
Koliko bolnički sustav može izdržati?
– Imamo 1711 hospitaliziranih. U proteklim valovima imali smo i veće brojke. Zdravstveni sustav nije preopterećen u ovom trenutku. Sve što sada činimo je s ciljem da izbjegnemo preopterećenje. Cijena necijepljenja i nepridržavanje mjera je previsoka. Plaćamo je gubitkom života građana i opterećenjem zdravstvenog sustava do kojeg nije trebalo doći, jer smo još proljetos govorili da nas čeka teška jesen, to nije bilo strašenje nego realni scenarij. Plaćamo i prekomjernim troškovima, jer neposredni troškovi su blizu 4 milijarde kuna. Ti novci su mogli biti usmjereni u neka druga liječenja. Jasno je što moramo raditi, cijepiti se i pridržavati se mjera. Da smo to do sada radili, ne bismo pričali o novim mjerama. No, nismo i zato smo tu gdje jesu. Molimo sve građane da se cijepe. Drago mi je što svjedočimo povećanom interesu građana za cijepljenje nakon početnog nepovjerenja, rekao je ministar zdravstva Vili Beroš.
– Podržavam liječnike i mislim da smo današnjim mjerama odgovorili na njihova traženja, a danas u 13 sati ćemo poraditi na dostupnosti cijepljenja. Ono mora biti dostupno sedam dana u tjednu. Sad je trenutak da povećamo taj cijepni obuhvat, moramo to iskoristiti da nam u budućnosti bude lakše, zaključio je Beroš današnju presicu stožera.
Izvor: HRT Vijesti