Nova nastavna godina počela je u ponedjeljak za oko 445.800 učenika osnovnih i srednjih škola, od kojih će malo više od 12.000 sudjelovati u eksperimentalnom programu cjelodnevne nastave koja se od danas provodi u 62 osnovne škole.
Po podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO), u školskoj godini 2023./2024. osnovnu školu pohađat će oko 300.300 učenika, dok će ih u srednjim školama biti oko 145.500.
Prema procjenama, prve će razrede osnovnih škola pohađati oko 35.000 učenika, što je manje nego lani, kada je u školske klupe prvi put sjelo 35.794 prvašića, te još manje nego prije dvije godine, kada ih je bilo blizu 37.000.
U prvi razred srednje škole upisao se ove godine ukupno 39.961 učenik, oko 500 učenika manje u odnosu na prošlu godinu te više nego dvije godine prije kada ih se upisalo 38.229.
Od ukupno upisanih u prvi razred srednje škole, 28.341 učenik je upisao strukovnu školu, 10.839 gimnaziju i 781 umjetničku školu.
MUP pozvao vozače na oprez zbog prvašića
U povodu početka nove školske godine, Ministarstvo unutarnjih poslova pozvalo je u ponedjeljak vozače na pojačan oprez jer se oko 36.000 prvašića uključuje u promet, najčešće kao pješaci na putu od kuće do škole.
Ministar Fuchs zaželio uspješnu školsku godinu učenicima i zaposlenicima škola
Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs zaželio je učenicima i zaposlenima u školskim ustanovama uspješnu školsku godinu 2023./24., istaknuvši kako vjeruje da će projekt Cjelodnevne škole koji počinje u 62 škole pridonijeti sustavnom poboljšanju odgojno-obrazovnoga procesa.
– Pred nama je nova školska godina koja će, zasigurno, donijeti nove izazove i iskušenja, ali i prilike za nova iskustva, znanja i umijeća”, poručio je ministar u ponedjeljak na prvi dan nove školske godine.
Posebno je pozdravio učenike prvih razreda osnovnih škola kojima je zaželio puno uspjeha i radosti tijekom školovanja, a njihovim roditeljima puno strpljenja i ohrabrenja u odgajanju i poticanju djece u obavljanju školskih obveza koje će učenici, dodao je, uz pomoć svojih učitelja zasigurno lako i brzo svladavati usvajajući pritom različita znanja i vještine.
Srednjoškolcima je zaželio uspjeh u stjecanju kompetencija za osobni i profesionalni razvoj te u osposobljavanju za tržište rada i daljnje obrazovanje. “Vjerujem da ste odabirom škole i budućeg zanimanja uskladili svoje želje i talente u svrhu postizanja vrhunskih rezultata u određenim područjima”, istaknuo je Fuchs.
Podsjetio je da su neke škole zbog potresa i elementarnih nepogoda još izmještene u druge škole te im zaželio brz povratak u svoje prostore, a domaćinima koji su ih primili zahvalio na nesebičnoj pomoći.
– Ipak, mnoge će škole započeti rad i u novim zgradama i učionicama, što me posebno raduje kao i činjenica da će se izgradnja i dogradnja tijekom sljedećeg razdoblja nastaviti s ciljem da sve škole u Hrvatskoj prijeđu u jednu smjenu, istaknuo je.
– U 62 škole započinje projekt Cjelodnevne škole za koji vjerujemo da će pridonijeti sustavnom poboljšanju odgojno-obrazovnoga procesa, povećanju učeničkih postignuća, ali i profesionalnoga statusa školskih radnika, poručio je ministar zaželjevši učenicima, ravnateljima, učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima, odgajateljima i svim radnicima odgojno-obrazovnih ustanova uspješnu školsku godinu.
Škole spremne za eksperimentalni program, učitelji ne znaju što ih čeka
Nova školska godina donosi sa sobom i početak provedbe eksperimentalnog programa cjelodnevne nastave u 62 osnovne škole, a u njega je, prema podacima MZO-a, uključeno 12.373 učenika.
Projekt, čiji je cilj izjednačavanje mogućnosti obrazovanja za sve učenike i podizanje znanja učenika, koje je ispod europskog prosjeka, eksperimentalno će se provoditi iduće četiri godine i odnosi se na učenike od prvog do osmog razreda. Od 2027., kada se škole izgrade i budu spremne za rad u jednoj smjeni, trebao bi ući u sve škole.
Plan je da učenici provode više vremena u školi, uz jaču satnicu pojedinih predmeta, nove predmete te dodatne aktivnosti, uključujući pisanje školske zadaće.
Uz povećanje satnice nekih predmeta, poput hrvatskoga i matematike od prvog do osmog razreda, likovnog i glazbenog od prvog do četvrtog, tjelesnog u četvrtom, geografije u petom te tehničkog u šestom, uvode se i novi. Tako se kao alternativa vjeronauku od prvog do osmog razreda uvodi predmet Svijet i ja, a učenici od prvog do četvrtog razreda dobit će predmet Praktične vještine.
Od prvog do osmog razreda kao obavezan uvodi se predmet Informacijske i digitalne kompetencije. Predmet priroda i društvo u nižim razredima razdvaja se na dva predmeta – Društvo i zajednica te Prirodoslovlje, a taj će predmet osnovnoškolci slušati do šestog razreda.
Praznici u svakom godišnjem dobu
Nastavna godina završit će 21. lipnja 2024., a uz zimske praznike koji će se koristiti u dva dijela, učenici će imati i jesenski i proljetni odmor.
Prvo polugodište traje od 4. rujna do 22. prosinca. Drugo polugodište traje od 8. siječnja do 21. lipnja, a za učenike završnih razreda srednje škole do 24. svibnja.
Jesenski odmor za učenike počinje 30. listopada i traje do 1. studenoga, a nastava će početi 2. studenoga.
Prvi dio zimskoga odmora počinje 27. prosinca i traje do 5. siječnja, s početkom nastave 8. siječnja, dok drugi dio zimskoga odmora počinje 19. veljače i završava 23. veljače, a nastava počinje 26. veljače.
Proljetni odmor počinje 28. ožujka i završava 5. travnja, a nastava počinje 8. travnja.
Ljetni odmor počet će 24. lipnja 2024., osim za učenike koji polažu predmetni, razredni, dopunski ili razlikovni ispit, koji imaju dopunski nastavni rad, završni rad ili ispite državne mature, za učenike u programima čiji se veći dio izvodi u obliku praktične nastave i vježbi, kao i za učenike koji u to vrijeme imaju stručnu praksu, prenosi hrt.hr.
