U današnjoj emisiji Kultura bez granica donosimo iduće teme:
- O Građanskoj školi u Imotskom
- O Pučkoj školi u Poljicima
Emisiju možete poslušati u poveznici ispod:
Školska zgrada Građanske škole u Imotskom građena od 1909. do 1911. godine. “Skrblju općine i ljubitelja prosvjete svečano blagoslovljena i otvorena dne 4. listopada 1911. godine” piše na zidu zgrade prema ulici. Na školskoj zgradi velikim zlatnim slovima pisalo je “Pučka građanska škola”. Ulazilo se s ulice na dvoja vrata. Iznad južnih pisalo je zlatnim slovima “Ženska pučka škola”, a na sjevernim “Muška pučka škola”. U Imotskom je 1871. godine otvorena prva državna škola za dječake, a 1874. godine za djevojčice i to u novoj kući Vuković na Pjaci gdje je bila do 1897. godine, zatim je preseljena u kuću Grubišić, te u kuću Marče do 1911. godine kada je sagrađena nova školska zgrada. U istoj zgradi ustanovljena je 1941. godine Gimnazija koja je djelovala do 1946. godine kada je odlukom tadašnjih vlasti prestala s radom, a ponovno je uspostavljena 1952. godine. Prvi ravnatelj Građanske škole bio je nadučitelj Anđeo Bitanga (1863-1942), a prvi ravnatelj Gimnazije bio je prof. Petar Vrdoljak (1900.-1944.), ubijen u Zagvozdu. Među prvim zaslužnim imotskim učiteljima bili su: Pavao Bezić (ujak dr Josipa Mladinova), Martin Pera, Ivan Bulić, Stanko Margetić, Duško Vlajčić, Ante Markota…. Prve poznate učiteljice bile su: Ruža Gentilini, Kornelija Murvar, sestre Jelka Kalafato Domljan i Marija Kalafato Benković, Marija Dijaković Franceschi, Marija Petričević. Ita Nikolić….
ZVOR: Jagul Wine Cellar
Pučka i Građanska škola u Imotskom krajem 1950-ih, Nakladnik: Generalturist Zagreb – Fotoslužba, razglednica u obiteljskoj arhivi IZVOR: Jagul Wine Cellar
Škola je u Poljicima od 1876, bila prvo u kući Žarković, a zatim u kući Zujić. Prvi učitelj škole u Poljicima bio je Augustin Zuviteo (1856.-1928.) rođen u Splitu 1856. godine. Zuviteo je završio Učiteljsku školu u Arbanasima 1876 godine, a nakon završetka školovanja raspoređen je za učitelja u Imotska Poljica, gdje je javna pučka škola otvorena 1876. godine. Učionica i učiteljeva soba bile su smještene na tavanu iznad štale, a učionica je bila mračna i zagušljiva bez dovoljno prozora.
S učiteljem Zuviteom u Poljicima je živjela i majka Jelka, a u dopisu Kotarskom školskom vijeću od 19. kolovoza 1879. učitelj navodi kako mu je stara majka “prisiljena nagucati se u sobi smrada i vlage sčega ju svako malo spopadaju razne bolesti osim kostobolje koju je ovdje stekla te je nemilo mori“. Zuviteo je prijateljevao sa ocem velikog hrvatskog pjesnika Tina Ujevića, Ivanom Ujevićem koji je nakon završetka školovanja u Arbanasima 1877. godine raspoređen za učitelja u Lokvičiće. Mladi su se učitelji družili sve do 1880. godine, kad Zuviteo završava službu u Poljicima, a prijateljstvo je nastavljeno i kasnije. Po svjedočenju potomaka učitelja Zuvitea pjesnik Ujević dobio je ime upravo po njemu, a trebao mu je biti i kum na krštenju, no bio je spriječen doći u Vrgorac. Augustin Zuviteo umro je 1928. godine u Dubrovniku gdje je do umirovljenja bio ravnateljem Preparandije. Prvi Poljičanin koji je službovao kao učitelj u Poljicima bio je Petar Domljan (l893-l926) koji je završio Učiteljsku školu u Arbanasima 1912. i te je iste godine 1. listopada nastupio kao učiteljski kandidat u Poljicima, gdje ostaje do 1920. godine. Nastavio je studij na VPŠ u Zagrebu, zatim bio profesor i od 1923, ravnatelj Građanske škole u Imotskom. Bio je prvi predsjednik podružnice Jadranske straže u Imotskom, osnovane 1923. Petar je nesretnim slučajem stradao, jer se u lovu napio vode iz bunara i dobio tifus od kojeg je umro 1926. godine.
ZVOR: Jagul Wine Cellar
Razglednica u vlasništvu Roberta Kavazavića objavljena je u monografiji “Pozdrav iz zaboravljene Dalmacije” (2018.) autora Igora Goleša IZVOR: Jagul Wine Cellar
Kao Poljičanin, izuzetno sam ponosan na svoje mjesto, ljude, župu, školu i sve ovdje navedeno, a i sam sam tu istu školu pohađao od 1969 – 1973. Neka se zna i čuva istina, nismo mi zaostajali niti za većim sredinama, selo je živjelo, bilo je djece i nade. Ondje u toj župi su ponikli i Ujevići Tin i Mate, Domljani Lujo i sin Žarko, prvi hrvatski ban moderne Hrvatske, ondje leže i vitezovi Domovinskog rata njih šest. Sjetimo se i pripadnika hrvatske vojnice 1941. – 1945. koji su slijedili ideju slobodne Hrvatske i poglavnika.
A Mate (Matuka) Livajić?