Na prijedlog HVIDR-e Imotski, Udruge hrvatskih dragovoljaca 3. Bojne 4. Brigade ZNG Imotski sokolovi-Imotski, Udruge policijskih branitelja Domovinskog rata UPDR, Imotski, Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata 115. Imotske brigade HV, Udruge Tigar 90./91. SDŽ Imotski, profesora sa Sveučilišta u Zadru, urednika s HRT-a, Skupština Splitsko-dalmatinske županije je na 30. sjednici donijela odluku o dodjeli županijske nagrade dr. sc. Mariji Jović za izniman doprinos znanosti, kulturi i kulturnoj baštini.
Detaljna bibliografija dr. sc. Marije Jović nalazi se na sljedećoj poveznici: https://www.croris.hr/osobe/profil/31525
Dr. sc. Marija Jović svojim neumornim radom i entuzijazmom podiže kvalitetu življenja u gradu Imotskom. Resurse svog znanja nesebično dijeli i pomaže u stručnom i profesionalnom smislu svugdje gdje je potrebno. Neki od primjera su upravo katalogizirana vrijedna zbirke Domovinskog rata u HVIDR-i Imotski te Zbirka Franjevačkog samostana Imotski, koja krije neprocjenjivo blago.
U samostanskoj zbirci građu koja datira još iz 15. stoljeća dr. Jović znalački je signirala, katalogizirala i klasificirala u razdoblju od dvije godine.
Značajan rezultata dr. Jović prije svega je i to da je revitalizirala posve zamrlu i odbačenu kulturnu ustanovu Gradsku knjižnicu „Don Mihovil Pavlinović“, ishodivši od Ministarstva kulture, grada Imotskog te Matične županijske knjižnice sve potrebne dozvole i financijska sredstva za obnovu. Osnivanjem moderne ustanove Gradske knjižnice, a koja je slijednik Imotske narodne čitaonice osnovane još u Narodnjačkom pokretu don Mihovila Pavlinovića, 1868., stvorena je institucija koja je danas nositelj i pokrovitelj svih važnih kulturnih događanja, poglavito na području književnosti i znanosti u gradu Imotskom.
Dr. sc. Marija Jović u svom radu fokus stavlja na promidžbu kulture življenja u Imotskoj krajini govoreći i pišući o ljudima koji su i na nacionalnoj i europskoj razini kulturno i civilizacijski značajni. Jedan od brojnih većih projekata je Znanstveni skup koji se organizira svake godine o imotskim književnim velikanima. Primjerice posljednji o enciklopedistu Mati Ujeviću, rezultat čega je vrijedan Zbornik o životu, radu i djelu dr. Ujevića s raznih znanstvenih aspekata, „S harnošću dr. Mati Ujeviću“. U Zborniku dr. Jović okuplja respektabilne hrvatske i inozemne autore, koji se i sami u svom istraživačkom radu to više upoznaju s bogatstvom kulture življenja na prostoru Imotske krajine.
U cijeli projekt uključeno je više od 100 znanstvenika.
Temom i sadržajem konferencija i kulturnih događanja općenito, dr. Jović zainteresiranoj javnosti približuje nove trendove i u kulturno-turističkoj ponudi, razvijajući kao doktorica turizma pametnu turističku politiku. Da je projekt prepoznat u javnosti svjedoči statistika posjećenosti (preko 300 posjetitelja u vremenu održavanja) te činjenica da se radi o već trećoj uspješnoj konferenciji o europskim, napose imotskim velikanima. Konferencije su dobile podršku Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, Matice hrvatske, Ministarstva kulture, Grada Imotskog i Splitsko-dalmatinske županije. Projekt je također podržan od strane mnogih portala, časopisa i Hrvatske radiotelevizije.
Dr. sc. Marija Jović oživljuje sjećanje i značaj i na prvog predsjednika Hrvatskog sabora dr. Žarka Domljana rođenog u kući u kojoj je smještena današnja Gradska knjižnica „Don Mihovil Pavlinović“. I na tom primjeru dr. Jović zaokružuje veličinu i posebnost imotskog pa time dalmatinskog i šire, hrvatskog, europskog, svjetskog čovjeka – intelektualca na svim poljima. Primjerice počasnu spomen ploču dr. Žarku Domljanu, u bronci smještenu na pročelju Gradske knjižnice izradila je velika hrvatska i europska kiparica, nedavno preminula akademkinja, imoćanka po ocu dr. Mati Ujeviću, Marija Ujević Galetović.
Dr. sc. Mariju Jović, uglednu kulturnu djelatnicu, upoznala sam u vrijeme kada je ona obnavljala drevnu Imotsku knjižnicu, kada me je oduševila svojim vizionarskim idejama, koje je međutim i realizirala na najbolji način. Ona je revitalizirala tu instituciju kao duhovno i materijalno dobro, organizirala je preseljenje Knjižnice iz neadekvatnog prostora u prostorije tradicionalne građanske vile, realizirajući tako ujedno i odličnu intervenciju u urbanom prostoru – te ju s pravom možemo smatrati i obnoviteljicom Knjižnice.
Pod njezinim upravljanjem Knjižnica postaje središnje mjesto kulturnih događaja, tu se sada održavaju znanstveni simpoziji, promocije knjiga i likovne izložbe, seminari i različite tribine, ukratko postaje mjestom kulture, što priliči Gradu bogate kulturne tradicije.
Valja dodati da gospođa Jović potječe iz ugledne obitelji kulturnih djelatnika i diplomata; te da se bavi znanstvenim radom. Objavila je više knjiga, među ostalim: Uloga diplomacije u razvoju turizma, Uloga ravnatelja u promicanju kvalitete knjižničnih usluga, Knjižnice kao novi oblik pružanja usluga u hotelima, te, okrunivši svoje životno djelo, objavila i monografiju svoje Knjižnice u povodu 150 obljetnice njezina osnutka.
S Marijom Jović surađivala sam u više navrata kao urednica kulturnih programa Hrvatske televizije, uvijek vrlo uspješno i kreativno, pri izboru između ostalog izjavila je Ljubica Benović.
Kada vas predlože ljudi i sami s blistavim karijerama i visoko moralnim životnim načelima; branitelji, znanstvenici, književnici,… Eruditi koji su nekoliko puta obletjeli zemaljsku kuglu, vidjeli i doživjeli bezbroj fenomenalnih iskustava, susreli se s velikim umovima, ostanete bez daha. A kada priznanje kao kruna cijelog višegodišnjeg truda i rada, zaista i dođe, uspijevam bez daha izustiti samo jedno veliko, najveće HVALA, napisala je Marija Jović na službenoj stranici imotske knjižnice.
Čestitke!
