U današnjoj emisiji Kultura bez granica donosimo zanimljive teme:
- Razglednica Imotskog iz 1910. godine
- Pučka štedionica u Imotskom
- Fave di morto – karakteristična slastica pripremana za blagdane Svi sveti i Dušni dan
- Dan mrtvi iz pera Gordane Rako Radić
- Groblje u Imotskom iz pera Vlade Gotovca
Emisiju poslušajte u priloženoj poveznici:
IZVOR: Jagul Wine Cellar
Recept za Fave dei morti napisan talijanskim jezikom iz bilježnice recepata imotske kuće Colombani. Blagdan Svih svetih i Dušni dan tradicionalno se u Dalmaciji obilježavao pripremom i darivanjem karakteristične slastice najpoznatije pod izvornim talijanskim imenom fave dei morti. Fave dei morti ili bobići veličinom podsjećaju na zrno boba koji se u davnoj prošlosti povezivao s pogrebnim ritualima, otuda im i neobično ime (fava = bob, fave dei morti = bob mrtvih). Kad je u 10. stoljeću francuski opat Odilon iz opatije Cluny njime nahranio svoje redovnike na Dušni dan, 2. studenoga, kako bi lakše podnijeli bdijenje, simbolika boba se ukorijenila i u kršćanskoj tradiciji. Tek je austrijska slastičarska mašta ovoj sjemenki podarila njezin slatki oblik prije više od dva stoljeća u tada habsburškom Trstu, odakle se proširila našim krajevima. Fave dei morti ili bobići dolaze u tri boje i svaka ima svoju simboliku, bijela simbolizira rođenje, roza život, a smeđa smrt. Osnova su bademi, šećer i bjelanjak, dok arome i dodaci variraju. Fave dei morti, glas ili bajke mrtvih kao znak dobrih želja za srećom, dobrim i dugim životom, rađanjem novoga života, osvojili su ponajprije građanske kuće duž čitave Dalmacije pa tako i u Imotskom.
Dajemo recept za Fave dei morti napisan talijanskim jezikom iz bilježnice recepata kuće Colombani koje je početkom 20. stoljeća uglavnom talijanskim jezikom zapisivao Marketo Colombani (1887.) te njegove sestre.
Fave di morto
Si prente 3 chiase d uova, 21 deca zucchero, 21 deca mandorle, un bicchierino d ora quaista, biccia di limone. I branchi si sbattasco a neve, indi si aggiuge la zucchero e le mandorle e il resto. Si mescolo, a piano. I bagnano le mani nell acqua e si fanno delle pallatole che si arrestano su lastre burro.Se si vuole fare una grande quantita si aggiunge su ogni bianco d uovo 7 deca zucchero, 7 deca mandorle e su ogni 3 uova un bicchierino d acqua.
Bobići mrtvih
3 bjeljanka, 21 dkg šećera, 21 dkg badema, mala čaša vode, korica limuna. Istući bjeljanke i dodati šećer i bademe, ostalo. Miješa se sve polagano. Mokrim rukama oblikuj loptice i položi u škrovadu prethodno premazano maslacem. Ako želite veću količinu, na svaki bjeljanak dodajte 7 dkg šećera i 7 dkg badema na svaka 3 čašicu vode.
Anamaria Marušić Tonković
Bilježnica recepata u arhivi Gordane Rako Radić
Groblje u Imotskom
Gdje leže moja majka i moj otac
Ovo groblje smrt nikad nije posve osvojila,
I danas je umjesto truleži puno gustog plavetnila;
A zelenilo drevnih rupa u visinu se nečujno diže,
Poškropljeno kružnim sjajem nevidljivih zvijezda.
Ptice goleme, u divljem snu pjevaju –
Okružena novostima, golema gnijezda:
U nesvijesti se otapa led beskraja;
Ništa se više slučajem ne razdvaja –
To nije komfor kemije: Jedno na drugo pristaju
Ekstaza sklada i crno učenje. Sve biva bliže
Nas troje zajedno sklapamo ruke;
Koliko je stara ova zaliha čuda? – iste čujemo zvuke,
Ista je blizina neizreciva.
Majka, otac i sin –
To više nije nikakav redoslijed;
Susretljiv je beskraj, rastopio se led;
Molitva, patnja i čin –
Sve se ovdje za uskrsnuće priprema.
I svejedno je gdje smo nas troje:
Iste riječi svugdje i najmanjem dronjku uzimaju svoje.
Vlado Gotovac
DAN MRTVI
Mi dica
smo cili dan
s našin mrtvima bili
sviće in palili.
Koliko bi voska skupili
i svića izvaljali
i pomnjivo pratili
da se žuti plamići
na kojen grobu
ne bi ugasili…
Sićali smo se i niki
šta su nan se za života
bili zamirili
a na ton sveton mistu
i oni su nan postali mili.
MI dica
na Mrtvi dan
bi sve pomirili
i sve poravnili.
Gordana Rako Radić (1995) Krisnice
Crkvica Gospe od Karmela na imotskom groblju otvara svoja vrata dva puta godišnje, na blagdan Gospe Karmelske, 16. srpnja i na Dušni dan 02. studenog. Jedan od starih običaja u Imotskom na Dušni dan bila je zvonjava zvona, mrtvački zvon. Nekad se zvonilo potežući konop cijeli dan, a u današnje vrijeme brecanja za mrtve održava se u Mrtvoj noći, tj. noći između dana Svih Svetih i Dušnog dana do iza ponoći….
Fotografiju groblja Gospe od Anđela na Sve Svete 2024. snimio Pave Tonković
Imotski, pogled sa školske zgrade 1910. godine. Razglednicu je u Imotski dražesnoj gospođici Mileni Bitanga 15. 07. 1910. godine poslala prijateljica sa odmorišta za konje na Kamenmostu prilikom putovanja kočijom za Split. Pri dnu fotografije desno vidi se vrt dr Giuseppea Wanmullera, prvog liječnika u Imotskom. na kojem mjestu je podigao kamenu kuću njegov praunuk Norbert Berto Vučemilović (1882.). Kako Berto nije imao djece njegova supruga Danica kasnije je kuću darovala časnim sestrama. Sjeverozapadni dio kompleksa zemlje pripadao je obitelji Colombani koji su na tom terenu podigli kuću na četirii kata (kuća desno sa šest prozora). U prostranom dvorištu ispred mala je kuća koja je Colombanovima služila kao magazin za trgovačku robu. Natkrita prostorija sa trijemom ispred služila je za kočiju, kola i konje. Lijevo od kuće Colombani su dvije manje kuće Matije Jelavića (između te dvije kuće je stablo). U sredini fotografije je kuća Ligutić koja je u prvobitnom obliku bila turska kula. Između dvije kuće Jelavić je kuća Luke Milinovića na Pazaru (na fotografiji je točno ispod Topane). Ta kuća izvorno je pripadala trgovcu Nikoli Mendešu, a on je oporučno ostavio braći Marče 1835. godine. Marčini su kuću prodali Luki MIlinoviću (u njoj se nalazi prostor Privredne banke Zagreb). Na Topani se vidi glavni ulaz u tvrđavu sa stanom prvog župnika iz 1717. uz koji je sa zapadne strane stajala preslica za zvono. Desno od Topane je krov kuće Težulat. Lijevo na fotografiji uz Ligutića ulicu prema Pjaci je vrt i kuća Colombani, danas u ruševnom stanju. Na fotografiji Iznad kuće Colombani vidi se gornji dio kuće Šoić. Krajnje lijevo sa vrtom vidi se dio manje kuće Marče.
Razglednica u obiteljskoj arhivi
Uz Svjetski dan štednje Pravila Pučke štedionice u Imotskom izdana 15. srpnja 1906. godine, izdavač Splitska Društvena Tiskara. Prvo upraviteljstvo Pučke štedionice u Imotskom čine: upravitelj Franjo Brantsch, kontrolor dr Mihovio Vuković te blagajnik Luigi Mirossevich. Svjetski dan štednje slavi se 31. listopada, kao sjećanje na Prvi međunarodni kongres štedioničara održan na taj dan 1924. u Milanu.
Izvor: Obiteljska arhiva
Uz Svjetski dan štednje Pravila Pučke štedionice u Imotskom izdana 15. srpnja 1906. godine, izdavač Splitska Društvena Tiskara. Prvo upraviteljstvo Pučke štedionice u Imotskom čine: upravitelj Franjo Brantsch, kontrolor dr Mihovio Vuković te blagajnik Luigi Mirossevich. Svjetski dan štednje slavi se 31. listopada, kao sjećanje na Prvi međunarodni kongres štedioničara održan na taj dan 1924. u Milanu.
Izvor: Obiteljska arhiva
