Bizantski zlatnik iz Podbablja svjedoči o povezanosti Imotske krajine s velikom poviješću
Numizmatika, znanost o kovanom novcu i medaljama, ne otkriva nam samo izgled starog novca, nego i brojne priče o životu, trgovini i kulturi nekadašnjih naroda. Upravo jedan takav vrijedan nalaz povezuje Podbablje s poviješću Bizantskog Carstva., piše Imotska krajina.
U riznici Franjevačkog samostana u Makarskoj čuva se bizantski zlatnik pronađen na području Podbablja. Uz novčić je sačuvana i rukom pisana zabilješka koja svjedoči o njegovoj prodaji samostanu:
„Zlatni novac pronađen u Podbablju i prodan makarskom samostanu za 13 misnih intencija (260 dinara ili danas 130 eura). Novac predan makarskom samostanu 12. 11. 1937.“
Prema navodima Ante Ujevića, još 1936. godine Jozo Erceg pronašao je dvadesetak zlatnika na predjelu Velika Ljut, pa je vrlo vjerojatno riječ o istom nalazu. Ovaj podatak potvrđuje kako je Imotska krajina, zahvaljujući svom položaju između Jadrana i unutrašnjosti Balkanskog poluotoka, bila važna prometna i trgovačka poveznica još od najranijih vremena.
Zlatnik cara Romana III.
Zlatnik potječe iz vremena bizantskog cara Romana III Argyrosa, koji je vladao od 1028. do 1034. godine. Povjesničari navode kako je bio skloniji filozofiji i graditeljstvu nego državničkim poslovima.
Novčić je iznimno dobro očuvan, a na njemu su jasno vidljivi likovi i natpisi. O ovoj je temi prije 36 godina pisao i fra Marko Babić.
Lice (avers):
Prikaz Krista s aureolom i evanđelistarom kako sjedi na prijestolju. Natpis na latinskom jeziku glasi:
IHS XIS REX REGNANTIVM – Isus Krist, kralj kraljeva.
Naličje (revers):
Car Roman III. Argir stoji uz Majku Božju koja mu stavlja krunu na glavu. Car u ruci drži žezlo, dok je oko glave Majke Božje prikazana aureola. Natpis na grčkom jeziku glasi:
THEE ZOETH POMANO – Bože, poživi Romana.
Na vrhu se nalaze i slova MT (Meter Theou – Majka Božja).
Ovaj zlatnik iz 11. stoljeća nije samo vrijedan numizmatički primjerak, nego i snažan dokaz povezanosti našega kraja s velikim povijesnim tokovima srednjovjekovne Europe i Bizanta. Takvi nalazi podsjećaju koliko je Podbablje, ali i cijela Imotska krajina, bilo uključeno u trgovačke i kulturne veze svoga vremena.
