Danas je Badnjak - dan pripreme za Božić
Badnjak je dan uoči Božića i jedan od najvažnijih blagdana u kršćanskoj tradiciji. Obilježen je iščekivanjem Kristova rođenja, obiteljskim okupljanjem i posebnim običajima koji se s koljena na koljeno prenose stoljećima.
Tradicionalno se na Badnjak posti, iako Katolička Crkva post ne smatra obveznim
Na blagdanskom stolu najčešće se nalazi bakalar, uz ostala posna jela. Posebno mjesto ima i badnjak – drvo koje se unosi u dom kao znak svjetla, nade i novog života.
Večer Badnjaka obilježena je paljenjem svijeća, molitvom i odlaskom na polnoćku, kojom započinje proslava Božića. Badnjak je dan mira, zajedništva i pomirenja, kada se obitelji okupljaju i u tišini i zahvalnosti pripremaju za najradosniji kršćanski blagdan.
Badnje jutro u mnogim je obiteljima užurbano jutro gdje se odvijaju posljednje pripreme za Božić, dok je predvečereje rezervirano za svečano ukrašavanje doma i bora kako bi se dočekao Božić. Badnjak je također i ime za drvo koje su vjernici tradicionalno palili u svom ognjištu na Badnji dan. Također, ime Badnjaka povezuje se s riječi "bdjeti", što znači čekati Isusovo rođenje.
Prema Badnjaku su se ukućani odnosili kao prema živome biću, često se panj posipavao pšenicom, zalijevalo vinom, davalo bi mu se ostatke hrane. Jednom zapaljen panj bi trebao po vjerovanjima sporo tinjati do Sveta tri kralja i donijeti obitelji obilje sreće i radosti. Vjerovalo se kako se vatra na panju ne smije ugasiti jer to simbolizira nesreću.
Danas rijetko tko slavi Badnjak na stari, tradicionalan način. Mnogi Badnjak danas povezuju s Božićnim drvcem i njegovim ukrašavanjem. Tradicionalno, drvca se ukrašavaju na Badnju večer, 24. prosinca, a iznosi se van na blagdan Sveta tri kralja, 6. siječnja, kada se obilježava i kraj božićnih blagdana. Božićno drvce ima dugu povijest u raznim kulturama svijeta te je upravo ono simbol Božića i blagdana.
U sjevernoj Europi i Njemačkoj tradicija ukrašavanja stabala dolazi iz poganskih vremena kada su stabla bila simboli za plodnost prirode. Običaj se povezuje sa zimskim solsticijem koji započinje oko 21. prosinca i smatra se danom kada se sunce ponovno rodilo. Ukrašavanje stabala, danas najčešće jele ili bora, postaje i kršćanski običaj nakon što je Crkva 25. prosinca odredila kao dan Kristova rođenja.
