FOTO U Gradskoj knjižnici otvorena Kiparska izložba skica i medalja iz Ljevaonice umjetnina Ujević
U utorak, 05. kolovoza u Gradskoj knjižnici „Don Mihovil Pavlinović“, svečano je otvorena izložba skica i medalja pod nazivom "Tin Ujević 1891.-1955." iz zbirke Ljevaonice umjetnina Ujević u povodu 70. obljetnice smrti velikana riječi Tina Ujevića Na samom početku nazočnima se obratila ravnateljica Gradske knjižnice „Don Mihovil Pavlinović“ Marija Jović, istaknuvši, kako joj posebnu čast i zadovoljstvo pa i profesionalnu satisfakcija da se upravo u knjižnici upriličio jedan ovakav umjetnički doživljaj. Već po dolasku skulptura nehajno razbacanih u galeriji odmah se osjetila jedna duhovnija energija, kazala je. Izložba predstavlja fascinantan presjek hrvatske kiparske baštine. Ova zbirka obuhvaća radove suvremenih i modernih hrvatskih kipara poput Krune Bošnjaka, Petra Dolića, Vene Jerkovića, Roberta Jozića, Zorana Jurića, Tomislava Kršnjavog, Stjepana Divkovića, Ivana Kujundžića, Duje Matetića, Mare Ujević, Stjepana Skoke, Stipe Sikirice, Magdalene Modrić, Petra Ujevića, Luke Petrača, Ante Strinića i Mira Vuce. Među brojnim uzvanicima bili su prof. Momir Karin koji je ovlašten za obavljanje poslova ravnatelja Uprave za potporu i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih, Josip Jović novinar, urednik i publicist, Damir i Nikica Ujević vlasnici Ljevaonice umjetnina Ujević, Stjepan Šešelj osnivač galerije Stećak u Kleku te brojni umjetnici, profesori i znanstvenici. Uzvanike su u sami početak večeri uveli snažni stihovi Tina Ujevića iz Svakidašnje jadikovke. Kroz cijelu večer program su pratili stihovi velikog Tina „Hodočašće po Zagori“ te „Pobratimstvo lica u svemiru“, koje je dojmljivo i živo interpretirao Ivan Bekavac-Pivo, svestrani umjetnik, kulturni djelatnik koji slika, piše, režira i glumi i koji je također osmislio cijeli izbor stihova i podloge glazbe za kiparsku ujevićevsku večer. Nastupio je i mladi, talentirani Marijan Medvidović na gitari izvevši "Alborado" i Etidu u F duru. Nazočnima se obratio i Damir Ujević, kazavši kako su predano radili i širili svoj put godinama da bi danas bili jedna od vodećih Ljevaonica u Hrvatskoj. Sama Ljevaonica umjetnina Ujević je renomirana zagrebačka ljevaonica specijalizirana za lijevanje umjetničkih djela. Osnovana je 1981. godine, a kroz više od dva desetljeća rada postala je prepoznatljivo ime u hrvatskom i međunarodnom kiparstvu. Zanimljivo je da su započeli kao kućna djelatnost, prenoseći znanja iz poznatih njemačkih i hrvatskih ljevaonica poput minhenske „Hans Mayer”. Danas surađuju s brojnim priznatim umjetnicima i izrađuju skulpture koje se nalaze na javnim prostorima diljem Hrvatske – poput spomenika kardinalu Alojziju Stepincu, kralju Tomislavu, kralju Petru Krešimiru, Ramski križ ili fra Grgi Martiću…
Potom se nazočnima obratio i Stjepan Šešelj, ravnatelj Hrvatskoga slova od 1995, a od od 2010. i glavni urednik. O njegovoj lirici u Hrvatskoj enciklopediji se navodi; Afirmirajući iskustvo prostora, njegova se lirika gradi mimo misaonih elemenata subjekta, koji se veže uza svijet malih pojavnih oblika U zbirkama pak (Očina, ; Dulo, ; S juga glasnik,) učestaliji su strukturni postupci rasutost svijeta, redukcija događajnosti i fragmentarnost. Autor je ekraniziranoga romana za djecu Kapetan Mikula Mali , ciklusa drama Pogani Narentini te knjiga radio drama Nepoćudne komedije i Dvije smrti i otok. Piše eseje o hrvatskim kulturnim, društvenim i političkim događajima. Mladi znanstvenik Toni Ćapeta održao je potom predavanje na temu „KORIJENI MEDITERANIZMA U UJEVIĆEVU OGLEDU „KRETA, MATICA SREDOZEMNIŠTVA“. Podatke koje je iznio do sada šira javnost nije imala prilike čuti. Skice i medalje Tina Ujevića u Gradskoj knjižnici iz Umjetničke ljevaonice Ujević donose uvid u bogatu tradiciju hrvatskog kiparstva kroz precizne i umjetnički vrijedne odljeve. Djela su pažljivo odabrana i predstavljena u kontekstu umjetničke baštine. Izložba je službeno otvorena do 31. kolovoza. Svi uzvanici potom su se nastavili družiti u vrtu Knjižnice na lijepom domjenku koji je pripremio Eugen Čuljak, nazdravivši između ostalog i našoj slavnoj Oluji.
