KULTURA BEZ GRANICA O fra Mati Gnječu, Svetom Jeronimu i pjesmi "Serafe ljubavi"
U današnjoj emisiji Kultura bez granica donosimo dvije jako zanimljive priče, u današnjoj emisiji o fra Mati Gnječu, čuvenom prološkom župniku, Svetom Jeronimu (Jere) i pjesmi Serafe ljubavi klarise S. Marija od Presvetog Srca-Anke Petričević posvećene sv. Ocu Frani u povodu 800. obljetnice rođenja. Izvor ovih zanimljivih informacija je Facebook stranica Jagul Wine Cellar. Emisiju poslušajte u priloženoj poveznici:
Čuveni prološki župnik fra Mate Gnječ (1853.-01.10. 1927.) umro je prije 98 godina, 01. listopada 1927. godine. Fra Mate ima velike zasluge za poboljšanje infrastrukture na području Prološca. Uz pomoć općine uredio je bunar Dračevac, bunar nasred polja u Postranju, bunar kod Lekinih kuća. Imenovan je predsjednikom odbora za putove, a njegovom zaslugom probijen je put od Šarampova mosta do Studenaca, put Podi - Bušanje, pomagao je uređenje toka Suvaje na mjestu uskog pješačkog mosta na Šarampovu, sagrađenim za vrijeme turske vladavine. Fra Matinim nastojanjem sagrađen je novi most kojim se i danas prometuje. Fra Mate Gnječ župnik u Prološcu u razdoblju od 1891. godine do 1908. godine bijaše graditelj župne kuće, pučke blagajne i grobljanske kapelice. Naime njegovim višegodišnjim nastojanjem izgrađena je današnja crkva sv. Mihovila. Stara župna crkva sv. Mihovila koja je bila izgrađena u 17. stoljeću, a 1753. godine obnovljena srušena je prije gradnje nove crkve 1897. godine. Nova crkva sv. Mihovila građena je u razdoblju od 1897. do 1901. godine, od klesanog kamena u neoromaničkom stilu s tri lađe i tornjem na sjevernoj strani prema nacrtu iz 1885. godine Ćirila Ivekovića, znamenitog arhitekta i istraživača nacionalne graditeljska baštine. Krajem 1990. Ih nakon temeljite obnove crkve uređeno je i crkveno dvorište, ozidano klesanim kamenom (1904.), i u njemu je podignuta bista fra Mate Gnječa. Na razglednici vidimo fra Matu na stolici ispred spomenika Krista Kralja uz mnoštvo naroda, uglednih uzvanika i Imotsku općinsku glazbu. Imotska općina fra Matu Gnječa proglasila je 1895. godine počasnim građaninom, a zahvalni mu imotski puk skova izreku "Što rekne fra Mate Gnječ, to potvrdi carski Beč".Nova crkva građena je uz novčanu potporu Carevinskog vijeća te među ostalim uz novčanu potporu potpredsjednika Carevinskog vijeća sa sjedištem u Zadru, carskog namjestnika Alfonsa Pavicha von Pfauenthala, Alfonsa Bitange, imotskog obćinskog prisjednika i Josipa Franceschi iz plemićke obitelji. Imena navedenih donatora uklesana na stupovima na ulaznim vratima u crkveno dvorište i danas su vidljiva. Nova Katolička crkva sva Mihovila u Prološcu i Spomenik Spasitelja na uspomenu XIX vijeka u Prološcu, Pozdrav iz Prološca. Vlasnik, Ivan Bilić, razglednica izdana 1902. godine. Zanimljivo je da su na današnji dan prije 156 godina, 1. listopada 1869. u Beču tiskane prve razglednice na svijetu. Tada nastaje nova forma dopisivanja koja uz tekst veže i vizualni element. Razglednice, tada u formi dopisnice, preplavljuju poštanske urede i služe kao sredstvo komunikacije.
Oprosti mi, Bože, jer sam Dalmatinac! ,“Parce mihi, Domine, quia Dalmata sum”, tako je vrlo često svjestan svoje teške naravi, znao reći Sveti Jeronim (Jere), Teškoj naravi u prilog mogu se pripisati oštre polemike u koje se je upuštao cijeloga svojega života. Zaštitnik je teologa, prevoditelja, knjižničara, učitelja i studenata, jedan od četvorice velikih zapadnih svetih otaca, čiji se spomendan slavi 30. rujna te obilježavamo 1605 godina od njegove smrti. Ubraja se među najznačajnije osobe cjelokupne crkvene povijesti, a crkva ga pamti i slavi po tome što je napravio reviziju staroga latinskog prijevoda Biblije te je tako nastao njegov prijevod - Vulgata u koji pothvat je uložio 20 godina života. Zaštitnik je Dalmacije, u svijetu je priznat kao znanstvenik, prevoditelj i teolog te ga se postavlja među 100 naj prepoznatljivijih ljudi u povijesti čovječanstva. Rođen je oko 345. godine u Stridonu, mjestu koje se nalazilo na granici rimskih provincija Dalmacije i Panonije, a umro je u Betlehemu, 30. rujna 420. godine. U rodnoj svetčevoj Dalmaciji, Jeronimu su se od srednjeg vijeka posvećivale proslave na dan smrti 30. rujna. Kako se među Hrvatima pojačavalo uvjerenje da im je sveti Jeronim stvorio glagoljsko pismo i na njihov jezik preveo Bibliju to su se u svim dalmatinskim sredinama umnažale posmrtne počasti najvećem zavičajnom svetcu i književniku.
Čestitamo blagdan sv Frane, zaštitnika imotske župe!
Klarisa S. Marija od Presvetog Srca-Anka Petričević (1930-2023) napisala je 1982. godine himnu sv. Ocu Frani u povodu 800. obljetnice rođenja:
Serafe ljubavi svete
Serafe ljubavi svete, što plamenom vječitim goriš, i svojom milinom duše osvajaš čitavi svijet;
O čuvaj nam Grad na gori, Na stijenju ko orao bdije, od zla ga svakog brani, daruj mu blagoslov svoj;
Za njegov život se bori, nek Sunce Tvoje ga grije, isprosi svetu mu ljubav, i bit će Božji i Tvoj!
