KULTURA BEZ GRANICA O nastanku perivoja u park šumi Gaj i nakladničkom radu Matice hrvatske u Imotskom
U današnjoj emisiji Kultura bez granica donosimo zanimljive priče:
- o nastanku perivoja u park šumi Gaj
- Ogranak Matice hrvatske u Imotskom objavio 12 novih naslova u 2025.
Emisiju poslušajte u priloženoj poveznici:
Lugarska služba u hrvatskom šumarstvu ima višestoljetnu tradiciju. Osnovna zadaća lugara bila je prije svega čuvanje lugova (šuma) te druge imovine i objekata u šumi. Lugari su bili zaduženi za određeno područje, lugarije gdje se obično nalazila lugarska kućica u kojoj su živili sami ili sa obitelji. Dipl. ing. šumarstva Boris Giperborejski (1896-1963) od 1929. godine nakon što je došao u Imotski i zaposlio se kao kotarski šumar te postao član društva „Lipa“ odlučio je imotsku park šumu Gaj pretvoriti u perivoj. Nastavio je s pošumljavanjem Gaja, te je obnovio šumarsku kuću (danas objekt šumarije Imotski). U Gaju je dao izgraditi šetnice, vodoskok, četiri velike čatrnje sa zalihama vode i terasasti rasadnik koji se navodnjavao iz čatrnja. Na taj način Boris Giperborejski, izbjeglica iz carske Rusije zadužio je Imotski jer je u razdoblju od samo nekoliko godina gradić dobio prekrasan perivoj kakvog nisu imali ni okolni veći gradovi, Tako uređen Gaj još sa malim igralištem i kavanom u prošlim vremenima kao jedini tako uređeni perivoj na širem području privukao je sve Imoćane kao mjesto odmora, zabava, izleta i šetnja. U Gaj su osobito rado dolazili đaci i studenti jer su bili organizirani plesovi uz Općinsku glazbu kao i razna takmičenja.
Izvor: Jagul Wine Cellar
Nakon sedam objavljenih knjiga tijekom prošle, turbulentne 2024. godine, kada je preminuo Milan Glibota, dugogodišnji predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Imotskom, ove 2025. imotski matičari objavili su 12 novih naslova, što je dobar nakladnički ritam od prosječno jedne knjige mjesečno, od toga po četiri knjige poezije, proze i publicistike. Polovica novih izdanja tiskano je u sunakladništvu s Ogrankom Matice hrvatske u Grudama ili s drugim kulturnim udrugama. U povodu 100. obljetnice smrti Antuna Branka Šimića, Mladen Vuković priredio je digitalno drugo dopunjeno izdanje zbornika "Šimićevska preobraženja" s pjesmama posvećenim tom velikanu hrvatske moderne poezije (prvo izdanje tiskano je 2017.). Tri hrvatska branitelja i pjesnika Stipan Medvidović, Frano Livajić i Ilija Kutleša javljaju se novim zbirkama domoljubnog pjesništva, a neizbježni su motivi iz Domovinskog rata te tugovanje za opustjelim krškim selima. Mara Pezo je za 95. rođendan i 25. obljetnicu smrti pjesnika, filozofa i političara, koji je rođen u Imotskome, objavila monografiju "Vlado Gotovac i njegova riječ" s naglaskom na njegovo oratorstvo, poetiku i zavičajne stihove. Objavljene su četiri vedre knjige kratkih priča, humoreski i anegdota, pretežito pisane na zavičajnoj ikavici, koje duhovito svjedoče život sredinom prošlog stoljeća u gradu Imotskom iz pera Mladena Mostarčića, Vlade Vicića i Borisa Pervana koji više nisu s nama, a Drago Maršić u opsežnoj zbirci "Sazrela seoska idila" bilježi zgode iz Prološca i ostalih imotskih sela. Milan Lažeta i Marko Rimac napisali su još jednu monografiju o pitoresknom mjestu Ričice, a u povodu 300. obljetnice izrade prvoga mletačkog katastra za Imotsku krajinu, obradili su povijest prvih 150-ak godina tridesetak ričičkih plemena i prezimena (nekima i do prvih devet koljena) nakon oslobođenja od Osmanlija i doseljenja u taj kraj. Tiskana je i biografska knjiga o izumitelju i vinaru Kreši Mikuliću, rodom iz Gruda i koji živi u SAD-u, iz pera Milke Tice, a Dragica Zeljko Selak priredila je monografiju o 30 godina djelovanja udruge Hrvatski domobran iz Omiša koja redovito komemorira tragične nadnevke i žrtvoslovlja iz novije hrvatske povijesti.
