KULTURA BEZ GRANICA O spašavanju Židova u Imotskom i jezerskom otočiću s čempresom
U današnjoj emisiji Kultura bez granica donosimo zanimljive priče:
- o spašavanju Židova u Imotskom tijekom 2. svjetsog rata iz pera Anamarie Marušić Tonković povodom Međunarodnog dana sjećanja na holokaust i sprječavanja zločina protiv čovječnosti obilježava se 27. siječnja svake godine
- o jezerskom otočiću s čempresom koji se rijetko pojavljuje, isključivo kada vodostaj jezera iznimno naraste, potapajući obale i ostavljajući tek vrh uzvišene stijene sa čempresom kojeg je književnik Petar Gudelj nazvao "zelenim kopljem"
Izvor ovih zanimljivih priča kao i uvijek je Facebook stranica Jagul Wine Cellar.
Emisiju poslušajte u priloženoj poveznici:
Međunarodni dan sjećanja na holokaust i sprječavanja zločina protiv čovječnosti obilježava se 27. siječnja svake godine. Dr. Rudolf Legradić (1901.-1989.) čiji je otac promijenio prezime iz Lowy u Legradić rođen je 1901. godine u židovskoj obitelji u Sarajevu. Doktorirao je na Pravnom fakultetu u Beču 1926. godine potom 1930. godine dolazi u Imotski gdje je bio sudac na Kotarskom sudu, a sa obitelji živio je u kući dr Pave Radovinovića. Nakon Imotskog obnaša dužnost suca u Splitu i Dubrovniku. Zamjenik je saveznog državnog tužitelja od 1945. do 1955. godine, a poslije je profesor na Pravnome fakultetu u Skopju, Ekonomskom fakultetu u Zagrebu na kojem je bio i dekan te Pravnim fakultetima u Beogradu i Osijeku. Objavljivao je djela s područja građanskoga prava, pravne teorije, sociologije prava i povijesti ekonomske teorije. Dr Rudolf Legradić u vihoru II. svjetskog rata pobjegao je sa suprugom Esterom i kćerima Franciskom Njusikom (1934. -2000.) i Branislavom (1938.) nakon dolaska Nijemaca iz Splita u Imotski. Naime Nijemci su u Split ušli 27. rujna 1943. godine, a istog dana kada su došli grad su oblijepili oglasima kojima vojna komanda poziva sve Židove da se odmah prijave u zgradu bivšeg hotela Ambasador. Onom tko se ne prijavi prijetilo se kaznom vješanjem, a ista je kazna čekala građane koji su bili uhvaćeni da skrivaju ili bilo kako drugačije pomažu. Dr Legradić se u Imotskom skrivao od 1943. do 1944. godine, a dr Pave Radovinović ga je primio u svoju kuću sa obitelji iako je na taj način i sebe i svoju obitelj izložio smrtnoj pogibelji u slučaju da se otkrilo da skriva Židove. Tijekom 1944. godine u Imotskom, u kući dr Pave Radovinovića neko vrijeme je boravila i svjetski poznata židovska slikarica Ilana Shafir rođena kao Jelena Stark (1924.-2014.), prijateljica dr Pavine kćeri Anke. Poznato je da su Židove u ratu skrivali i pomagali im još neki Imoćani poput Delke i Živka Rako, Ljeposave Dunda Rako, Frane Pancirova.
Anamaria Marušić Tonković
Otočić s čempresom rijetko se pojavljuje, isključivo kada vodostaj jezera iznimno naraste, potapajući obale i ostavljajući tek vrh uzvišene stijene sa čempresom kojeg je književnik Petar Gudelj nazvao "zelenim kopljem". Po imotskom kroničaru Anti Čelanu Gaganiću visoki vodostaji Modrog jezera bilježili su se niz puta tijekom godina, 1917. godine voda je dosezala više od 120 metara, zatim 1940. na 1941. godine od 103 do 105 metara, 1962. godine 101 metar, 1978 godine 102 metra, 2009. godine više od 90 metara, krajem ožujka 2013. godine više od 100 metara, veliki vodostaji zabilježeni su još 2017.godine, u travnju 2020. godine i veljaci 2021. godine. Čempres u jezeru posadio je Mirko Gadžo (1917-1995), vozač zaprežnih kola kojima su prevožene sadnice Šumarije Imotski. Radnici Šumarije sadili su te 1949. godine čemprese oko Modrog jezera, a Mirko je odlučio posaditi čempres na vrh kuka. Po kazivanju Svete Gadže, Mirkovog sina za vrijeme marende Mirko je uzeo mašklin od jednog radnika i iskopao malu rupu, stavio sadnicu čempresa i zalio ga vodom koju je ponio u bačvi za napojiti konje. Naime sadnice su prevožene u kolima koje su vukli konji. Čempres se na kamenu Modrog jezera na radost Imoćana primio i evo 77 godina mu je tek. Iako je otočić sa čempresom rijetka atrakcija zabilježena nekoliko puta u povijesti Imoćani su dobili jedan od najljepših jezerskih ukrasa baš kao što je to čuveni Šakan, kamen Brela sa čempresom koji odolijeva vremenu.
