KULTURA BEZ GRANICA Priča o legendarnoj "Diliđenci" i zarukama iz 1901. godine u Imotskom
U današnjoj emisiji Kultura bez granica donosimo zanimljivosti iz povijesti naše Imotske krajine. I ovoga puta s Facebook stranice Jagul Wine Cellar donosimo priče o legendarnoj Diliđenci i fotografiji snimljenoj ispred kuće Radovinović Jagul prigodom zaruka Antonije Tonće (1885.-1969), kćeri dr. Augustina Bitange i dr. Ante Mladinova. Cijelu emisiju možete poslušati u poveznici ispod:
Diliđenca koja je 1897. godine prometovala između Splita i Imotskog putujući dva dana, a navjerojatnije snimljena na postaji Lovreć. Potkraj 19. stoljeća Imotski, gradić od oko 1500 stanovnika bio je na "kraju svita", u prometno izoliranoj i gospodarski zaostaloj pokrajini Austro-Ugarske Monarhije. Putnike i poštu od 1890-ih iz Splita i Sinja preko Krivodola za Imotski dovozile su diliđence s tri brza konja. Na teškoj makadamskoj cesti izmjene konja obavljale su se u nekoliko postaja. Putnicima je to bilo gorko iskustvo jer je u diliđencama puhalo na sve strane, a po kiši bi se morao otvoriti kišobran. Kotači diliđenca često bi ispadali putem pa bi se putnici morali iskrcavati i na putu čekati dok se kotač zaveže i priveže. Nakon toga bi u strahu za vlastiti život jedva čekali doći do svojih odredišta. Diliđence iz Splita za Imotski i obratno prometovale su sve do uvođenja poštanskog automobila 1913. godine međutim diliđencom se i dalje prometovalo sve do 1919. godine. Tek 1881. godine spojen je Imotski preko Škobaljuše (Zagvozda) s Napoleonovim putem, a preko njega sa Makarskom i Vrgorcem. Ova se veza još bolje upotpunjuje izgradnjom ceste Šestanovac-Cista (1901) koji veže Napoleonov put s Rimskom cestom preko Prpuše. Raskrižje karavanskih puteva davalo je značenje imotskoj tvrđavi i osiguralo njen utjecaj na okolicu ali granični položaj nije pogodovao razvoju modernih prometnih linija. Kad je za druge centre počeo brži napredak gradnjom modernih cesta i željeznica Imotski zaostaje. U knjizi Imotskom krajinom Putopisi i zemljopisni opisi-Illustriter fuhrer durch Dalmatien, Wien 1899. autora Reinbard E. Petermann navodi se: "Cesta koja vodi u Imotski povezana je jednim poprečnim putem s velikom Strada Maestra, a taj put prelazi preko surova i gola krškog tla između brda na zapadnom rubu Imotskog polja (Vilenjak i Osoje) i Biokovskog prijevoja. Od Imotskog se u Zagvozd /21 km/ stiže poštom za 3 sata i 10 min te se odatle put može nastaviti kolima sjeverno ili južno po Stradi Maestra. Prema sjeveru se za 2 sata i 15 min preko Grabovca i Žeževice stiže u Katune /16 km/, gdje se cesta preko Zadvarja odvaja prema morskoj obali i preko Brela vodi u parobrodske luke Bašku Vodu i Makarsku".
TEKST: Anamaria Marušić Tonković
Svjetski dan fotografije obilježava se 19. kolovoza na dan kada je Louis-Jacques-Mandé Daguerre, francuski umjetnik i kemičar, predstavio javnosti 1839. godine svoj izum u fotografiji – dagerotipiju. Fotografije predstavljaju dragocjena svjedočanstva o umjetničkoj, urbanističkoj i krajobraznoj baštini, velikim povijesnim događajima, privatnim i javnim svečanostima, transformaciji društvenih običaja, poznatim i nepoznatim osobama, prikazujući povijesna zbivanja. Fotografiju je snimio 1901. godine advokat dr Augustin Cindro, tada na službi u Imotskom ispred kuće Radovinović Jagul prigodom zaruka Antonije Tonće (1885.-1969), kćeri dr. Augustina Bitange i dr. Ante Mladinova (1866.-1925.), brata dr Josipa. Dr Josipa Mladinova životni put odveo je u Imotski kojega je toliko zavolio da se tamo trajno nastanio, organizirao zdravstvenu djelatnost te u neposrednoj blizini Modrog jezera sagradio kuću. Prilikom posjeta brata Ante, Josip ga je upoznao sa svojim kolegom i političkim istomišljenikom dr. Augustinom Bitangom kao i njegovom obitelji. Ante se zaljubio u jednu od pet kćeriju Mariette i dr Augustina Bitange, Antoniju Tonću, a ljubav je okrunjena brakom 1903. godine. Dr Ante je 1903. godine član upravnog odbora prve liječničke komore u Dalmaciji, a zajedno sa bratom dr Josipom redoviti je član Hrvatskog starinarskog društva sa intelektualnom elitom sa područja čitave monarhije. Dr Ante ravnatelj je splitske bolnice od 1913. do 1914. godine kada postaje privatni liječnik, a od 1923. godine do svoje smrti 1925. godine predsjednik je Slobodne organizacije liječnika za Dalmaciju. Na fotografiji u drugom redu četvrti lijevo sagnut je advokat dr Sebastian Cambi, u istom redu prva lijevo u bijeloj haljini i šeširu stoji sestra zaručnice Katinka Bitanga te desno u zadnjem redu sa šeširom na glavi mladi Toni Colombani. U prvom redu krajnje desno sjedi Zorka Bitanga, sestra zaručnice Antonije, njihova sestra Slavka sjedi treća lijevo od Zorke, a među njima sjede djevojčice i dječaci iz obitelji Bitanga, Colombani i Mladinov.
