Kultura bez granica: Stare imotske ljekarne i Crveni križ Imotski iz vremena Prvog svjetskog rata
U novom izdanju emisije Kultura bez granica donosimo dvije zanimljive fotografije koje otkrivaju vrijedne priče iz povijesti Imotskog, objavljene na Facebook stranici Jagul Wine Cellar.
Prva priča vraća nas u vrijeme kada su u Imotskom djelovale poznate ljekarne Kurrir na Pazaru i Ferrari na Pjaci. Posebno mjesto u povijesti grada zauzima apotekar Pasquale Paško Ferrari, koji je krajem 19. stoljeća doselio iz Paga u Imotski te otvorio ljekarnu u kući Ligutić na Pjaci, a kasnije je preselio u prizemlje kuće Jerković. Njegova ljekarna ostala je zapamćena kao jedno od važnijih mjesta tadašnjeg društvenog života grada.
Druga fotografija prikazuje članove organizacije Crvenog križa u Imotskom prije čak 110 godina, tijekom 1916. godine i vremena Prvog svjetskog rata. U središtu fotografije nalazi se dr. Josip Bepo Mladinov, liječnik i koordinator pomoći ratnim i civilnim žrtvama.
U emisiji se podsjeća kako su nakon početka Prvog svjetskog rata diljem Austro-Ugarske Monarhije, pa tako i na području Hrvatske, osnivane ratne bolnice Crvenog križa koje su imale ključnu ulogu u skrbi za ranjenike i stradale civile.
Kultura bez granica i ovoga puta donosi zanimljiv pogled u prošlost Imotskog, podsjećajući na ljude i događaje koji su ostavili trag u povijesti grada i Imotske krajine. Emisiju poslušajte u poveznici ispod:
U Imotskom su dugi niz godina djelovale ljekarne Kurrir na Pazaru i Ferrari na Pjaci. Apotekar Pasquale Paško Ferrari (1865.) koji je doselio iz Paga u Imotski otvorio je ljekarnu krajem 19. stoljeća u kući Ligutić na Pjaci, a zatim je preselio u prizemlje kuće Jerković. Između dva svjetska rata Paškal je po projektu Krešimira Kreše Rake sagradio lijepu kamenu kuću na Pjaci te je u prizemlju kuće smjestio ljekarnu koja je tu djelovala dugi niz godina. Paško Ferrari vjenčao se sa Imoćankom Klotildom Ligutić (1881.-1964.), kćeri Nikole, a imali su dvoje djece Stjepana Nina i Rosinu. Rosina Ferrari (1906.) udala se za Slavu Raku (1897.) s kojim je imala dvoje djece Hrabrog i Ljerku. Mr. ph. Stjepan Nino Ferrari (1908.-1993.) završio je studij farmacije u Zagrebu te se po povratku u Imotski oženio za Zlatu Franceschi (1910.-1971.), kci Stjepana. Nino Ferrari, legendarni imotski apotekar u svojoj kući nastavio je očevu ljekarničku tradiciju, a neko vrijeme u ljekarni je nakon što je maturirala u imotskoj Gimnaziji radila i njegova kći Renata Renica. (1941.-2017.). Nakon 1945. godine, ljekarna obitelji Ferrari, kao jedna od istaknutih nacionalizirana je i postala dio državnog zdravstvenog sustava, a Nino je nastavio raditi kao apotekar do mirovine. Kako je Ninova supruga Zlata rano preminula on i Renica su bili oslonjeni jedno na drugo te su skladno i mirno živjeli u zajedničkom domaćinstvu. Nino je dugi niz godina vozio opel kadet smješten u garaži kuće Radovinović Jagul te je gotovo svakodnevno išao sa svojom Renicom u šetnju na različite lokacije po Imotskom polju kamo bi se dovezli autom, a najčešće na Perinušu gdje je bila kuća Renicine majke Zlate. Poslije smrti svoga pape tiha, pažljiva i nenametljiva Renica je dok je mogla sama išla u duge šetnje po voljenom rodnom kraju kojem se zadnja pripadnica obitelji Ferrari 2017. godine vratila u vječni zagrljaj. Jedinstven inventar stare ljekarne Ferrari u kojoj se čuvaju i stare vage te posude za pripremu i čuvanje lijekova potrebno je konzervirati i sačuvati kao kulturnu baštinu Imotskoga.
Anamaria Marušić Tonković
Svjetski dan Crvenog križa obilježava se svake godine, 8. svibnja, u čast rođenja Henryja Dunanta koji je utemeljio Međunarodni pokret Crvenog križa. Na fotografiji su članovi organizacije Crvenog križa u Imotskom, prije 110 godina, 1916. godine, za vrijeme I. svjetskog rata. U sredini sjedi dr. Josip Bepo Mladinov (1869.-1916.), voditelj i koordinator pomoći ratnim i civilnim žrtvama. Diljem Austro-Ugarske Monarhije, pa tako i na području Hrvatske nakon početka I. svjetskog rata, formira se i velik broj ratnih bolnica Crvenog križa. Posebni značaj Crveni križ dobiva i temeljem carske odluke kojom se skrb za ranjene i bolesne vojnike prenosi u isključivu nadležnost Crvenog križa. te se vrlo brzo na području Hrvatske organizira rad 35 bolnica Crvenog križa, O ranjenicima i drugim bolesnicima skrbili su se liječnici, osposobljene bolničarke i drugo tehničko osoblje. Sanitetska služba u I. svjetskom ratu značajno je promijenila dotadašnje postupke u ratnoj medicini i ratnoj kirurgiji temeljem revolucionarnih spoznaja u razvoju medicine koja su se zbila kroz nekoliko desetljeća prije početka rata. Početak zdravstvene djelatnosti organiziran je u Imotskom upravo zahvaljujući dr. Josipu Bepu Mladinovu. Nakon smrti dr. Mladinova iza I. svjetskog rata do 1944. godine u njegovoj kući bila je smještena pomoćna bolnica koja je raspolagala s više kreveta, a zatim do 1960. godine u kući je bilo smješteno imotsko rodilište. U drugoj kući u kojoj je bio ambulatorij dr. Mladinova, za bolesti žena, kože i stidne poslije je niz godina djelovala zdravstvena stanica.
