Markovića jama – 81. obljetnica pogibije 140 hrvatskih vojnika i civila

U subotu, 31. svibnja 2025. godine, u mjestu Grab, predio Podi, pokraj Trilja, na Markovića jami obilježit će se, pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora, 81. obljetnica pogibije 140 pripadnika hrvatske vojske i civila krajem svibnja 1944. godine. Ubijeni hrvatski vojnici podrijetlom su iz cetinskog, imotsko-bekijskog, duvanjskog, ljubuškog i vrgoračkog kraja.

Svetu misu na jami s početkom u 10.30 predslavit će don Tomislav Ćubelić, župnik Župe Porođenja Blažene Djevice Marije Srinjine.

Nakon bitke u Aržanu 27. i 28. svibnja 1944. godine veća skupina hrvatskih vojnika i civila zarobljena je i odvedena do Markovića jame, na Podima pokraj Trilja.

Dva dana prije bitke na Aržanu započela je velika njemačka ofenziva u Bosni, tzv. „Desant na Drvar“ i lov na komunističkog vođu Tita.

U želji da se rastereti ta bojišnica i razvuku njemačke snage, partizani su otvorili frontu na Aržanu i tu počinili neviđeni zločin. Uglavnom, kaže se da je zločin na Podima bio uvertira za Bleiburg i sve poslijeratne jame nevinih hrvatskih mladića i djevojaka.

U samu jamu ubačena su 102 hrvatska mladića koji su bili aktivni pripadnici HOS-a, a još ih je u okolici Aržana u tim danima ubijeno i na raznim lokacijama pokopano 37, koji su nekoliko dana prije mobilizirani u HOS, tako da nisu svi ni zadužili oružje.

Zločin nad hrvatskim domobranima provela je Deseta dalmatinska (Cetinska brigada). Potpisnik naloga za likvidaciju bio je politički komesar brigade Mate Bilobrk koji je kasnije postao general JNA i jedan od onih koji su dali suglasnost za likvidaciju Bruna Bušića.

Izdani i zarobljeni pripadnici HOS-a (Domobrani) pripadali su Šimićevoj pukovniji, danas njihove kosti počivaju na u masovnoj grobnici u groblju svetog Ivana Krstitelja na Dobranjama Imotskim.