Obilježena 33. godišnjica VRO Maslenica: vijenci i svijeće kod spomen-obilježja 3. imotske bojne u Zadru

Nakon odavanja počasti poginulim braniteljima kod spomen-obilježja, obilježavanje 33. godišnjice vojno-redarstvene operacije Maslenica u srijedu je u Zadru nastavljeno mimohodom pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske i Ministarstva unutarnjih poslova s ratnim zastavama., piše HRT.

Program obilježavanja započeo je u jutarnjim satima budnicom ulicama Zadra u izvedbi Gradske glazbe Zadar. Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća u znak sjećanja na poginule hrvatske branitelje odana je počast na više lokacija – kod Središnjeg križa na Gradskom groblju, kod spomen-obilježja 3. bojne Imotski sokolovi 4. gardijske brigade Pauci, a potom i počast poginulim pripadnicima posebnih policijskih postrojbi u krugu PU zadarske te uz spomenik poginulim hrvatskim braniteljima Kocka u parku na Jazinama.

Potpredsjednik Vlade i ministar branitelja Tomo Medved rekao je kako ne smijemo zaboraviti da je Zadar bio na prvoj crti, svakodnevno izložen granatiranju, pogibijama djece i starih ljudi, gotovo sve vrijeme bez struje i vode.

- Hrvatska je bila presječena, sjever i jug potpuno odvojeni. Ali Hrvatska se uspješno nosila i s tim otegotnim okolnostima življenja. No unatoč pokušajima da mirnim putem riješimo pitanje odmicanja neprijatelja od grada i prestanak granatiranja, bili smo prisiljeni provesti operaciju Maslenica, operaciju koja, po mnogo čemu, u mozaiku Domovinskog rata i svih naših bitaka zauzima posebno mjesto, istaknuo je.

Podsjetio je da su u operaciji sudjelovale sve grane Hrvatske vojske i policije, a sama operacija pokazala je spremnost Hrvatske vojske da smo sposobni osloboditi svoj teritorij.

Poslali smo poruku našem narodu: spremni smo i očekujemo zapovijed. To smo učinili u konačnici 1995. u operaciji Oluja, kazao je Medved.

Smatra kako je iz današnje perspektive, u razgovoru s mladima, njima gotovo nepojmljivo u kojim okolnostima je Hrvatska živjela i na koji način smo branili svoju zemlju i obranili je.

Ova sloboda danas nije darovana, ona je izborena krvlju i hrabrošću hrvatskih branitelja. Odlučnost državnog vrha, predsjednika Republike, ministra obrane, načelnika Glavnog stožera, zapovjednika zbornog područja Split, svih zapovjednika koji su sudjelovali u planiranju i provedbi ove operacije te neizostavno spremnost hrvatskih vojnika i policajaca ohrabrila je i unijela vjeru da ćemo osloboditi svoju zemlju, da nećemo tolerirati i trpjeti granatiranje i ubijanje ljudi u Zadru. Zato smo ponosni i 33 godine poslije obilježavamo ovu operaciju, kao što obilježavamo i sve druge operacije, poručio je.

Zašto je 3. imotska bojna važna za Maslenicu?

- Pa vjerojatno zato što smo u jednom trenutku na položajima Bokanjac dali ogroman doprinos u obrani grada Zadra. Osjećam se odlično. Ponosan sam što sam ovdje danas na obilježavanju ove vrlo značajne akcije za cijelu Hrvatsku, naglasio je Dubravko Šumanović, 3. imotska bojna, 4. gardijska brigada.

- Vojna operacija Maslenica bila je snažna poruka da će Hrvatska osloboditi svoj okupirani teritorij. Prisjetimo se, tada je bilo niz pokušaja mirnog rješavanja kroz pregovore, a kako nisu pristajali na ta traženja, Hrvatskoj nije preostalo ništa drugo nego vojno riješiti pitanje sigurnosti grada Zadra i spojiti hrvatski sjever i jug, istaknuo je Tomo Medved, ministar hrvatskih branitelja.

- Sjajna organizirana akcija, pripremala se, kao što znamo, u tajnosti i postignula onaj efekt iznenađenja na neprijateljske snage. U tim probojima specijalna policija je odigrala vrlo bitnu ulogu, naglasio je Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova.

Na više mjesta u zadarskom zaleđu, Kašiću, Islamu Latinskom, Posedarju i kod Masleničkog mosta, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odat će se počast poginulim hrvatskim braniteljima.

Vojno-redarstvena operacija Maslenica, kodnog naziva Gusar, počela je 22. siječnja 1993. u 6 sati, a glavni ciljevi operacije postignuti su za 72 sata. Operacijom je zapovijedao general Janko Bobetko, a pomoćnici su bili tadašnji brigadiri Ante Gotovina i Ante Roso.

Pripadnici Hrvatske vojske i MUP-a oslobodili su bitne strateške točke koje su bile pod okupacijom, čime je omogućeno ponovno prometno povezivanje juga i sjevera Hrvatske.

Hrvatska vojska i policija u borbena su djelovanja krenule iz nekoliko smjerova i već prvog dana oslobođeni su Rovanjska, Maslenica, Novsko ždrilo, Podgradina, Islam Latinski, Islam Grčki i Kašić. Sljedećih je dana oslobođena i Zračna luka Zemunik te brojna mjesta zadarskoga zaleđa.

Iako su glavni ciljevi operacije ostvareni u vrlo kratkom vremenu, zbog pritiska međunarodne zajednice 25. siječnja kod Obrovca i Benkovca zaustavljeno je hrvatsko napredovanje. Neprijatelj je to iskoristio za jačanje svojih snaga i protunapad, pa su borbe potrajale još nekoliko dana.

Hrvatske su snage, ojačane postrojbama koje su helikopterima prevezene iz Slavonije, zadržale dostignute crte bojišnice. Bio je to dotad prvi helikopterski desant postrojbi HV-a, a neprijatelj, koji je doživio dotad najveći poraz, zaprijetio je 27. siječnja u znak odmazde rušenjem brane HE Peruća.

Unatoč aktiviranju 30 tona eksploziva, oštećena brana nije popustila, a Hrvatska vojska spriječila je neprijateljsko napredovanje i ubrzo ovladala cjelokupnim područjem.

Budući da je u VRO Maslenica pod kontrolu hrvatskih snaga vraćeno Novsko ždrilo, na istome mjestu na kojemu je u studenome 1991. srušen Maslenički most, sagrađen je pontonski, koji je bio pod stalnom paljbom neprijatelja do konačnog oslobođenja cijeloga zadarskoga zaleđa u akciji Oluja 1995.

Do završetka operacije oslobođeno je cijelo područje tzv. ružičaste zone u zadarskom zaleđu i osiguran strateški bitan prostor Novskog ždrila.

Jedna od posebnosti VRM Maslenica bilo je sudjelovanje gardijskih brigada, četvrte te dijelova prve, druge, treće i devete, čija se uloga pokazala ključnom. Svaka je na svoj način pridonijela i uspjehu same operacije i očuvanju dostignutih borbenih položaja, iako su neke bile tek u osnivanju, a druge prebačene na bojišnicu sa stotinama kilometara udaljenih područja i uvođene u borbu iz pokreta.

Borbe u VRO Maslenica trajale su do kraja ožujka i završetka operativnih djelovanja, a u akciji i neposredno poslije nje ukupno je poginulo 127 hrvatskih branitelja. Najveću tragediju doživjela je 3. Gardijska brigada Kune koja je u obrani Kašića 1. veljače izgubila 24 pripadnika., piše HRT.