Što nam otkrivaju pjesme i pisma Ruže Marasove? Znanstveni rad Ivane Dizdar donosi novo čitanje imotske književne baštine
U današnjem izdanju emisije Lipi naš rvatski govorimo o znanstvenom radu dr. sc. Ivane Dizdar pod naslovom „Pjesme, zapisi i pisma Ruže Marasove kao primjer imotskoga pučkog ženskog pisma“, objavljenom u časopisu Čakavska rič i dostupnom na portalu Hrčak.
Rad donosi analizu stvaralaštva Ruže Marasove, autorice čiji su tekstovi važan zapis života, običaja, jezika i svakodnevice Imotske krajine. Ivana Dizdar u radu proučava dvije knjige Ruže Marasove – „Zapisi Ruže Marasove“, objavljene u Imotskom 1994. godine, te „Pisma od života“, objavljene u Zagrebu 2015. godine.
Posebna pozornost posvećena je načinu na koji se u njezinim djelima isprepliću osobne, obiteljske, lokalne i kolektivne priče, i to kroz prozu i stih. Analiziraju se imotski i zavičajni govor, pučki književni izraz te elementi ženskoga pisma.
Autorica znanstvenog rada posebno se osvrće i na jezične značajke tekstova Ruže Marasove, pri čemu se njezino stvaralaštvo promatra u kontekstu pučke književnosti i ženskoga diskursa. U zaključku se ističe kako je riječ o nepravedno marginaliziranoj autorici, čiji tekstovi i danas imaju didaktičnu, kroničarsku i etnološku vrijednost.
Znanstveni rad objavljen je u časopisu Čakavska rič, godište LIII, broj 1–2 za 2025. godinu, na stranicama 177–195.
O Ruži Marasovoj, njezinu stvaralaštvu, imotskom govoru i vrijednosti njezinih zapisa poslušajte više u današnjoj emisiji Lipi naš rvatski.
Ruža Maras, rođena je kao Ruža Vrljičkova (1916. – 1989.), bila je pučka pjesnikinja i spisateljica iz Studenaca kod Imotskog. Bila je majka poznatog hrvatskog prevoditelja, akademika i pisca Mate Marasa.
U svojim je zapisima i pjesmama sačuvala duh vremena, običaje i govor svoga zavičaja. Pisala je pjesme u desetercu, bilježila narodne bajke koje je slušala u djetinjstvu, vodila dnevničke zapise te pisala pisma prateći životni i profesionalni put svojega sina.
Njezin književni izričaj obilježen je izvornim govorom Imotske krajine, zavičajnim duhom i elementima pučke književnosti, zbog čega njezini zapisi predstavljaju vrijedan trag o životu i kulturi imotskoga kraja.
Ružini zapisi objavljeni su u dvije knjige:
- „Zapisi Ruže Marasove“, Matica hrvatska, Imotski, 1994.
- „Pisma od života“, Ex libris, Zagreb, 2015.
Njezino stvaralaštvo danas je zanimljivo i u kontekstu proučavanja imotskoga pučkog ženskog pisma, o čemu govori i znanstveni rad Ivane Dizdar pod naslovom „Pjesme, zapisi i pisma Ruže Marasove kao primjer imotskoga pučkog ženskog pisma“.
