81. obljetnica Bleiburške tragedije i Hrvatskog križnog puta: sjećanje na desetine tisuća žrtava komunističkih zločina
Diljem Hrvatske i inozemstva obilježena je 81. obljetnica Bleiburške tragedije i Hrvatskog križnog puta, u spomen na žrtve komunističkih zločina počinjenih od sredine svibnja 1945. godine, većinom nad Hrvatima, ali i pripadnicima drugih naroda.
Središnja komemoracija u organizaciji Počasnig bleiburškog voda, uz liturgijsko sudjelovanje Hrvatske biskupske konferencije održano je na grobju Mirogoj u Zagrabu. Pokrovitelj obilježavanja bio je Hrvatski sabor, a supokrovitelj Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine.
Vijence i svijeće položili su predstavnici državne vlasti Republike Hrvatske — u ime Hrvatskoga sabora predsjednik Gordan Jandroković, a u ime Vlade Republike Hrvatske potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved — te predstavnici Počasnog bleiburškog voda (PBV): zamjenik predsjednika PBV-a Milan Kovač te Bože Vukušić i Vladimir Šeks., piše IKA.
Prigodne molitve predvodili su vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj mons. Jure Bogdan i zamjenik glavnog imama Medžlisa Islamske zajednice Zagreb Mersad ef. Kreštić.
„Govorili su da nije nikakva šteta što su mnogi uklonjeni s lica ovoga svijeta. A mi smo sanjali san da će doći dan kada sloboda više neće biti samo pusti san. Nažalost, mnogi su naši snovi ostali nedosanjani. Oduzeli su nam sve i natovarili križ boli i patnje. Opterećeni smo prokletstvima prošlosti, lažnim vođama, lažnim osloboditeljima i lažnim pobjednicima. Čini se kao da kopnimo, kao da nas nestaje. Ipak, ostaje biljka vjere, nade i ljubavi — sveti znak konačnoga sakramenta i našega posljednjeg pomazanja”, rekao je u molitvi mons. Bogdan, moleći zajedno s generalnim tajnikom Hrvatske biskupske konferencije vlč. Krunoslavom Novakom.
U dovi za žrtve islamske vjeroispovijesti Mersad ef. Kreštić poručio je: „Sačuvaj nas, Bože svemogući, od mržnje među ljudima i osvete. Nauči nas, Bože sveznajući, da u drugome tražimo i vidimo čovjeka, a ne neprijatelja. Blagoslovi naš dom i našu domovinu da bude zemlja mira. I da se nikada više, nikome, ne ponove Bleiburg, progoni i zločini protiv čovjeka”.
Na komemoraciji su sudjelovala i izaslanstva Vlade Republike Hrvatske. U Vladinu izaslanstvu na Mirogoju bili su potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek te ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić.
Počast nevinim žrtvama odali su i brojni politički dužnosnici, među kojima zastupnice Mirjana Petir i Zdravka Bušić te zastupnici Željko Reiner, Josip Đakić, Ivan Penava i Tomislav Josić.
Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković istaknuo je kako se „danas prisjećamo ljudi ubijanih bez suda” te naglasio da treba osuditi „sva tri totalitarizma — nacizam, fašizam i komunizam”.
„Ubijeni bez suđenja, bez prava na obranu. Ubijeni su, i to je povijesna činjenica, od strane novoformiranih komunističkih vlasti. Ubijani su organizirano, sustavno, masovno i svirepo. I danas smo ovdje kako bismo iskazali poštovanje žrtvama, kao što treba iskazati poštovanje svim žrtvama triju totalitarizama koji su europskim narodima u 20. stoljeću nanijeli veliko zlo. Stoga osuđujemo zločine fašizma, nacizma i komunizma te se spominjemo svih žrtava tih totalitarnih sustava”, rekao je Jandroković.
Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved rekao je kako je Vlada posljednjih godina „dala dodatnu snagu kako bi žrtve dobile pijetet kroz otkrivanje masovnih grobnica i obilježavanje mjesta stradanja”.
„Proteklih nekoliko godina kao Vlada smo snažno intenzivirali napore u rasvjetljavanju sudbine ubijenih na križnim putovima nakon Bleiburške tragedije. Svjedoci ste da smo posljednjih dana učinili dodatni iskorak u pogledu preuzimanja posmrtnih ostataka ubijenih na križnim putovima u Sloveniji te ih prenijeli u Zagreb, gdje ćemo organizirati njihov dostojan pokop”, rekao je Medved. piše IKA.
Bleiburška tragedija i Križni put ostali su simbol stradanja velikog broja ljudi koji su bez suđenja ubijeni ili nestali tijekom poratnih likvidacija i marševa smrti. I danas ostaju jedno od najosjetljivijih i najtragičnijih poglavlja hrvatske povijesti 20. stoljeća.
