Danas slavimo Božić, blagdan rođenja Isusa Krista
Božić je blagdan kada kršćani slave rođenje Bogočovjeka Isusa Krista, a riječ Božić, kao "mali Bog", u kršćanstvu ima značenja: blagi Bog, dobri Bog, bliski Bog - Bog dostupan i pristupačan čovjeku.
To je blagdan u kojem se susreću vjera, obitelj i stoljetna tradicija.
Od najranijih vremena kršćani su Božić doživljavali i kao početak nove godine, novi početak ispunjen nadom. Isusovo rođenje označava dolazak svjetla koje razbija tamu i donosi mir, radost i obećanje spasenja. U liturgiji se to posebno očituje kroz tri božićne mise – polnoćku, zornicu i poldanjicu – koje vjernike vode od betlehemske noći do dubokog otajstva utjelovljene Riječi.
Božić je u hrvatskom narodu duboko ukorijenjen u običajima i pjesmi. Božićne pjesme, ispunjene radošću, često su svojevrsni prepjev evanđeoske poruke o Kristovu rođenju. Običaji poput sijanja božićne pšenice, unošenja slame i badnjaka, postavljanja jaslica te okupljanja obitelji oko blagdanskog stola svjedoče o bogatoj duhovnoj i kulturnoj baštini.
U središtu Božića nije darivanje, nego dar – dar života, ljubavi i mira. To je vrijeme kada se čovjek poziva na praštanje, solidarnost i blizinu s onima koji su sami, siromašni ili zaboravljeni. Božić nas podsjeća da prava radost ne dolazi iz obilja, nego iz zajedništva i otvorena srca.
U tom duhu, Božić ostaje blagdan koji povezuje prošlost i sadašnjost, vjeru i svakodnevicu, čovjeka i Boga – blagdan koji i danas, kao i prije dvije tisuće godina, donosi poruku nade cijelom svijetu.
